Predsjednik Mosta Nikola Grmoja ponovo je zatražio angažovanje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u zaštiti državne granice, posebno na područjima koja smatra izloženim nezakonitim prelascima migranata.
Kao povod za novi zahtjev naveo je veliki migrantski val iz Maroka prema španskoj enklavi Ceuti, koji je krajem jula i početkom augusta doveo do humanitarne i sigurnosne krize.
Grmoja smatra da Hrvatska treba primjenjivati politiku nulte tolerancije prema nezakonitim prelascima i unaprijed pripremiti policijske i vojne kapacitete za mogućnost novog povećanja migracijskog pritiska.
Događaji u Ceuti kao upozorenje Hrvatskoj
Španska enklava Ceuta, smještena na sjevernoj obali Afrike, krajem jula suočila se s masovnim dolaskom migranata iz Maroka kopnenim i morskim putem.
Prema izvještajima međunarodnih medija, deseci hiljada ljudi ušli su ili pokušali ući na špansku teritoriju, dok su se mnogi kasnije vratili u Maroko. Španske vlasti pojačale su granične kontrole i postavile plutajuću prepreku uz dio obale.
Grmoja je događaje predstavio kao dokaz da se stanje na migracijskim rutama može promijeniti veoma brzo, čak i kada dostupni podaci prethodno ukazuju na smanjenje broja nezakonitih prelazaka.
Traži angažovanje Hrvatske vojske
Predsjednik Mosta smatra da bi Oružane snage Hrvatske trebale biti spremne pružiti pomoć policiji u nadzoru državne granice.
Prema njegovom stavu, vojsku bi trebalo rasporediti na kritične tačke ukoliko policija nema dovoljno ljudstva i tehničkih kapaciteta za kontrolu cijelog graničnog područja.
Takva odluka zahtijevala bi odgovarajući pravni osnov, političku odluku nadležnih hrvatskih institucija i jasno definisane ovlasti vojnika.
Grmoja je slične prijedloge iznosio tokom migrantskog vala 2020. godine i u predizbornoj kampanji 2024, tvrdeći da policija sama ne može dugoročno nadzirati cijelu granicu.
MUP Hrvatske bilježi veliki pad nezakonitih prelazaka
Zvanični podaci hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da je broj evidentiranih postupanja povezanih s nezakonitim prelaskom granice znatno smanjen u odnosu na vrhunac zabilježen 2023. godine.
Tokom 2023. evidentirano je 69.726 takvih postupanja, dok ih je u 2025. godini bilo 16.409. To predstavlja pad od približno 76,5 posto u dvije godine.
Broj iz 2025. bio je za 44 posto manji i u odnosu na 2024, kada su zabilježena 29.294 postupanja.
Ovi podaci pokazuju snažno smanjenje migracijskog pritiska, ali ne garantuju da u budućnosti ne može doći do novog rasta.
Most traži povratak kvota za strane radnike
Grmoja je pitanje nezakonitih migracija povezao i s politikom zapošljavanja stranih radnika.
Most se protivi, kako navode iz te stranke, nekontrolisanom uvozu radne snage koji bi mogao utjecati na nacionalni i društveni sastav Hrvatske.
Stranka zagovara ponovno uvođenje kvota te određivanje država iz kojih bi radnici mogli dolaziti na hrvatsko tržište rada.
Ovakav pristup predstavlja politički program Mosta. O pravilima zapošljavanja i boravka stranaca odlučuju Vlada i Hrvatski sabor u okviru domaćih zakona i obaveza koje Hrvatska ima kao članica Evropske unije.
Grmoja spomenuo Bosnu i Hercegovinu
Govoreći o mogućim budućim sigurnosnim izazovima, Grmoja je upozorio da bi nestabilnost u susjedstvu mogla utjecati na migracijske tokove prema Hrvatskoj.
„Postoji mogućnost da neko u našem susjedstvu, ne trebam vam crtati, zakuha stvari. Tu govorim o BiH“, rekao je.
U tom kontekstu spomenuo je ruski politički utjecaj u Republici Srpskoj i mogućnost da migracije budu korištene kao sredstvo političkog pritiska.
Grmoja nije predstavio konkretne obavještajne podatke niti druge dokaze da institucije u Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj ili Rusiji pripremaju takav scenarij.
Njegovu izjavu zato treba posmatrati kao političko upozorenje i hipotetičku sigurnosnu procjenu, a ne kao potvrđenu informaciju.
Ruski utjecaj postoji, ali nema dokaza o migrantskom planu
Veze vlasti Republike Srpske s Moskvom i ruski politički utjecaj u Bosni i Hercegovini godinama su predmet analiza zapadnih istraživačkih institucija.
Istraživanja ukazuju na političku, medijsku i diplomatsku saradnju, podršku Rusije secesionističkim politikama te raniju saradnju policijskih struktura Republike Srpske s ruskim sigurnosnim službama.
Međutim, te veze same po sebi ne dokazuju da postoji plan za usmjeravanje migranata prema Hrvatskoj ili korištenje migrantske rute kao instrumenta destabilizacije.
Za takvu tvrdnju bili bi potrebni konkretni podaci nadležnih sigurnosnih i obavještajnih institucija.
Ceuta pokazala koliko se situacija brzo mijenja
Grmoja smatra da je upravo Ceuta pokazala da mali broj prelazaka u jednom periodu ne isključuje mogućnost iznenadnog masovnog dolaska.
Prije najveće eskalacije lokalni mediji bilježili su postepeni rast broja pokušaja ulaska, uključujući stotine ljudi koji su pokušavali doplivati do španske teritorije.
Uzroci kasnijeg masovnog vala predmet su različitih tumačenja. Među mogućim faktorima navode se dezinformacije na društvenim mrežama, djelovanje krijumčara, odluke španskih sudova i političke napetosti između Španije i Maroka.
Vlada i MUP odbacuju politiku zasnovanu na strahu
Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović ranije je odbacivao zahtjeve Mosta za radikalnijim pristupom, navodeći da se sigurnost granice ne štiti političkom galamom, nego policijskim radom, međunarodnom saradnjom i borbom protiv krijumčarskih mreža.
MUP ističe da hrvatska policija učestvuje u evropskim operacijama protiv krijumčarenja ljudi i da je tokom 2025. uhapšeno više od hiljadu krijumčara migranata.
Rasprava između Mosta i Vlade zato se ne odnosi samo na procjenu migracijskog rizika nego i na pitanje trebaju li granicu prvenstveno čuvati policija ili zajedničke policijsko-vojne snage.
Angažovanje vojske ostaje politički zahtjev
U ovom trenutku nema potvrde da hrvatska Vlada planira poslati vojsku na granicu zbog događaja u Ceuti.
Grmojin zahtjev dio je šire politike Mosta prema migracijama, stranim radnicima i nacionalnoj sigurnosti.
Buduća odluka zavisit će od stvarnog stanja na migracijskim rutama, procjena sigurnosnih službi, raspoloživosti policijskih snaga i pravnih uslova za angažovanje vojske.
Iako je broj nezakonitih prelazaka posljednjih godina znatno smanjen, događaji u Ceuti pokazuju da se migracijski pritisak može brzo promijeniti. To, međutim, nije dokaz da Hrvatskoj trenutno prijeti jednaka kriza ili da se iz Bosne i Hercegovine priprema organizovani migracijski pritisak.
