Bivša ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković ponovo je otvorila pitanje slučaja 818 kilograma kokaina zaplijenjenog u Danskoj, tražeći od bh. institucija da utvrde da li su prostorije, vozila ili zaposleni Ambasade BiH na bilo koji način bili povezani s događajima koje je istraživalo dansko pravosuđe.
Turković je posebno prozvala predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, tvrdeći da već dvije sedmice ne odgovaraju na njena javno postavljena pitanja.
Njena najteža pitanja odnose se na sastanke u Ambasadi BiH u Danskoj, korištenje službenog automobila i okolnosti angažovanja vozača Ambasade čiji je sin osuđen u velikom narkopredmetu.
Međutim, važno je naglasiti: službeni vozač Ambasade nije osuđen za krijumčarenje kokaina. Danski sud ga je oslobodio optužbe.
Šta je danski sud zaista utvrdio?
Sud u Holbæku 30. oktobra 2025. izrekao je dvije kazne od po 16 godina zatvora zbog pokušaja preuzimanja najmanje 818 kilograma kokaina koji je u martu 2024. izbačen s kontejnerskog broda u danske vode.
Osuđeni su muškarci od 28 i 40 godina.
Treći optuženi, 61-godišnji muškarac koji je otac 28-godišnjeg osuđenika, oslobođen je optužbe.
Prema sudskom saopćenju, većina članova vijeća nije smatrala dokazanim da je 61-godišnjak imao potrebnu namjeru da učestvuje u pokušaju preuzimanja kokaina.
To je ključna činjenica koja mora biti odvojena od tvrdnji tužilaštva ili izdvojenih stavova pojedinih članova vijeća.
Sin službenog vozača dobio 16 godina zatvora
Danska Nacionalna jedinica za teški kriminal potvrdila je da su dvojica muškaraca osuđena na maksimalne kazne od po 16 godina.
Sud je utvrdio da su od 13. do 18. marta 2024. zajedno s još dvojicom muškaraca, koji su međunarodno traženi, pokušavali pronaći i preuzeti kokain izbačen s broda u Kattegatu.
Droga je, međutim, završila na obali Sejerøbugtena nakon što je planirano preuzimanje na moru propalo. Policija je potom zaplijenila ukupno oko 818 kilograma kokaina.
Turković pita: Šta se događalo u Ambasadi BiH?
Turković tvrdi da sudska dokumentacija sadrži podatke prema kojima se dio osoba povezanih s predmetom 14. marta 2024. sastao u prostorijama Ambasade Bosne i Hercegovine.
Na osnovu toga postavlja pitanje jesu li Ambasada ili njeni resursi korišteni u okviru aktivnosti koje su prethodile pokušaju preuzimanja kokaina.
„Da li je Ambasada BiH korištena u okviru operacije povezane s kokainom?“, jedno je od pitanja koje je javno postavila.
Samo održavanje sastanka u diplomatskom predstavništvu, ako se potvrdi iz sudske dokumentacije, ipak nije dovoljno da se zaključi da je sama Ambasada bila „operativni centar“ kriminalne grupe.
Za takvu tvrdnju bili bi potrebni dodatni dokazi i nalazi nadležnih institucija.
Ko je bio u službenom automobilu?
Turković problematizira i navode iz spisa o službenom vozilu Ambasade.
Traži odgovor ko se nalazio u automobilu i u kakvim okolnostima je vozilo eventualno korišteno.
To je pitanje koje bi se moglo razjasniti kroz internu dokumentaciju Ministarstva vanjskih poslova, evidencije korištenja službenih vozila i podatke iz danskog krivičnog predmeta.
Međutim, bez takvih nalaza nije opravdano zaključiti da je diplomatsko vozilo korišteno za krijumčarenje narkotika.
Oslobođeni vozač bio predmet ozbiljnih sumnji tužilaštva
Iako je 61-godišnji otac na kraju oslobođen, dansko tužilaštvo ga je teretilo zajedno s drugim optuženima.
Njegov sin je tokom postupka negirao da je otac znao za kriminalnu svrhu pojedinih putovanja i aktivnosti.
Sud nije bio jednoglasan u procjeni njegove uloge, ali je većina zaključila da nije dokazano da je imao namjeru učestvovati u preuzimanju kokaina. Zbog toga je pravni rezultat predmeta — oslobađajuća presuda.
Činjenica da su pojedini članovi vijeća mogli imati drugačiju procjenu dokaza ne mijenja ishod presude.
Turković traži internu istragu MVP-a
Bivša ministrica smatra da Ministarstvo vanjskih poslova BiH treba provesti detaljnu internu provjeru.
Od Konakovića traži odgovor da li je utvrđeno:
- ko je koristio prostorije Ambasade u relevantnom periodu,
- ko je raspolagao službenim automobilom,
- jesu li prekršena interna pravila diplomatsko-konzularnog predstavništva,
- te postoje li disciplinski ili sigurnosni propusti koji ne moraju nužno predstavljati krivično djelo.
Takva institucionalna pitanja mogu postojati čak i kada osoba nije krivično osuđena.
Prozvala i Denisa Bećirovića
Turković je u polemiku uključila i Denisa Bećirovića, trenutno predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
Pozvala se na ustavnu ulogu Predsjedništva u vođenju vanjske politike i zatražila da se i ta institucija zainteresuje za okolnosti koje bi mogle imati posljedice po ugled diplomatske službe Bosne i Hercegovine.
Međutim, operativno upravljanje zaposlenima u diplomatsko-konzularnoj mreži i provođenje internih procedura prvenstveno pripada Ministarstvu vanjskih poslova i drugim nadležnim institucijama.
Otvorila i pitanje diplomatskih pasoša
Turković je dodatno zatražila transparentnije podatke o osobama kojima su izdati diplomatski pasoši.
Postavila je pitanje postoji li među korisnicima takvih pasoša neko ko je povezan s kriminalnim strukturama.
Za sada nije javno predstavila dokaz da je konkretan korisnik diplomatskog pasoša povezan s predmetom 818 kilograma kokaina ili organizovanim kriminalom.
Zbog toga se ovo pitanje ne smije pretvoriti u tvrdnju da su diplomatski pasoši izdavani pripadnicima narkokartela bez konkretnog dokaza ili odluke nadležnih organa.
Dansko tužilaštvo slučaj opisalo kao izuzetno ozbiljan
Danska Nacionalna jedinica za teški kriminal slučaj je označila kao jedan od najvećih predmeta ove vrste u zemlji.
Tužilac Tobias Baadsgaard-Alrø naglasio je nakon presude ozbiljnost pokušaja preuzimanja tako velike količine kokaina, dok su izrečene kazne od po 16 godina predstavljale korištenje pune zakonske kaznene granice za dvojicu osuđenih.
Treći optuženi istovremeno je oslobođen.
Ključno pitanje više nije samo krivična odgovornost
Danska presuda razjasnila je krivičnu odgovornost trojice optuženih u prvostepenom postupku: dvojica su osuđena, a jedan oslobođen.
Za Bosnu i Hercegovinu ostaje drugo pitanje — jesu li u događajima na bilo koji način korišteni resursi njenog diplomatsko-konzularnog predstavništva i jesu li pritom prekršena interna pravila.
To pitanje ne može se riješiti političkim prepucavanjem Turković i Konakovića.
Za pouzdan odgovor potrebni su dokumenti Ministarstva vanjskih poslova, relevantni dijelovi danske sudske dokumentacije i, ako postoje osnovi, rezultati interne ili druge institucionalne istrage.
Dok se takvi nalazi ne objave, nije opravdano tvrditi da je Ambasada BiH bila dio narkoperacije niti da je njen službeni vozač kriv za pokušaj krijumčarenja 818 kilograma kokaina.
Ali činjenica da se zaposlenik Ambasade i njeni resursi pojavljuju u navodima vezanim za tako veliki međunarodni krivični predmet jeste dovoljan razlog da institucije javnosti pruže precizan i dokumentovan odgovor.
