Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine predstavila je novu tehnologiju koja će biti korištena na Općim izborima 4. oktobra 2026. godine, a birače očekuju značajne promjene u postupku identifikacije i brojanja glasova.
Na redovnim biračkim mjestima koristit će se uređaji za biometrijsku identifikaciju birača i optički skeneri glasačkih listića, dok će glasanje i dalje ostati zasnovano na papirnom listiću koji birač ručno popunjava.
Cilj sistema je otežati višestruko glasanje i glasanje u tuđe ime, ubrzati preliminarno brojanje glasova i omogućiti dodatnu kontrolu između elektronskih i ručnih rezultata.
Kako će izgledati identifikacija birača?
Prva velika promjena dogodit će se prije nego što birač dobije glasački materijal.
Identitet će biti provjeravan očitavanjem ličnog dokumenta i biometrijskim uređajem koji koristi otisak prsta.
Sistem će provjeravati da li se osoba nalazi na odgovarajućem biračkom spisku, da li je došla na pravo biračko mjesto i da li je eventualno već evidentirana kao osoba koja je glasala.
Biometrija će biti dodatna provjera identiteta, dok će osnovni postupci poput provjere birača i potpisivanja izvoda iz Centralnog biračkog spiska ostati dio procesa.
Šta ako otisak prsta ne može biti očitan?
CIK je predvidio i alternativni postupak za slučajeve u kojima uređaj ne može pouzdano očitati otisak prsta.
Identifikacija će tada, u skladu s pravilima CIK-a, biti moguća putem PIN-a i pametne kartice.
Takva intervencija neće ostati neevidentirana. Uređaj će bilježiti aktivnosti kroz zaštićeni, enkriptirani revizorski trag kako bi se naknadno moglo provjeriti šta je urađeno na biračkom mjestu.
Ovaj rezervni mehanizam važan je posebno zbog iskustava iz pilot-projekta na Lokalnim izborima 2024, kada kod dijela birača nije bilo moguće dobiti odgovarajući rezultat biometrijske provjere.
Glasanje ostaje na papiru
Uprkos uvođenju nove tehnologije, Bosna i Hercegovina ne prelazi na potpuno elektronsko glasanje.
Birač će nakon identifikacije dobiti papirne glasačke listiće i u kabini ručno označiti politički subjekt i kandidate na isti način kao i ranije.
Najveća promjena dolazi nakon popunjavanja listića.
Umjesto da papir odmah završi samo u glasačkoj kutiji, birač će ga provući kroz optički skener.
Skener će očitati glas, elektronski ga evidentirati, a originalni papirni listić bit će sačuvan za eventualnu kontrolu, ponovno brojanje ili reviziju.
Skener neće ukinuti ručno brojanje
Jedna od važnih stvari koje je CIK naglasio jeste da elektronsko brojanje ne zamjenjuje službeno ručno brojanje glasova.
Optički skener predstavljat će paralelni sistem.
Na taj način postojat će elektronski rezultat i fizički glasački listići koji se mogu ručno provjeriti.
Predsjednik CIK-a Jovan Kalaba objasnio je da bi sistem trebao omogućiti brže objavljivanje preliminarnih rezultata i istovremeno olakšati otkrivanje slučajeva koji zahtijevaju dodatnu provjeru.
Razlika između skenera i ručnog brojanja odmah će biti vidljiva
Jedna od najvećih prednosti novog sistema trebala bi biti mogućnost poređenja rezultata.
Ako elektronsko očitavanje pokaže jedan broj glasova, a službena ručna kontrola drugi, odstupanje će moći biti mnogo brže identifikovano.
Papirni listić ostaje osnovni dokaz glasačkog izbora, zbog čega će postojati mogućnost ponovnog brojanja u slučaju spora ili sumnje u elektronski rezultat.
Sistem će prepoznati birača na pogrešnom mjestu
Novi uređaji trebali bi riješiti i dio problema povezanih s biračkim spiskovima.
Ako birač dođe na biračko mjesto na kojem nije upisan ili sistem utvrdi da je već glasao, birački odbor dobit će upozorenje.
Cilj je smanjiti mogućnost glasanja u ime druge osobe i višestrukog glasanja.
Biometrijski sistem zato nije zamišljen samo kao uređaj za očitavanje otiska prsta, nego kao dodatna veza između identiteta birača, službene biračke evidencije i konkretnog biračkog mjesta.
Tehnologija stiže na oko 5.300 biračkih mjesta
CIK planira novu tehnologiju koristiti na svim redovnim biračkim mjestima u Bosni i Hercegovini, kojih se očekuje oko 5.300, kao i u Glavnom centru za brojanje.
Prvi kontingent opreme već je isporučen i uključuje 150 uređaja za biometrijsku identifikaciju i 150 skenera.
Prema najavi CIK-a, 31. augusta trebala bi uslijediti nova isporuka od po 2.450 uređaja za identifikaciju i skeniranje glasačkih listića.
Paralelno s isporukom opreme provodi se obuka instruktora koji će zatim pripremati operatere i članove biračkih odbora za rad s novim sistemom.
Uređaji mogu raditi i u slučaju nestanka struje
Posebna pažnja posvećena je mogućim tehničkim problemima tokom izbornog dana.
Prema informacijama predstavljenim uz sistem, uređaji imaju vlastite baterije koje bi trebale omogućiti rad tokom cijelog izbornog dana.
Na biračkim mjestima trebali bi biti osigurani i rezervni izvori napajanja.
To je posebno važno jer bi veći prekidi u radu uređaja mogli usporiti glasanje na biračkim mjestima.
CIK već testirao tehnologiju 2024. godine
Nova tehnologija nije uvedena bez prethodnog testiranja.
Na Lokalnim izborima 2024. CIK je proveo četiri pilot-projekta novih izbornih tehnologija na 456 biračkih mjesta u 24 osnovne izborne jedinice.
Testirani su autentifikacija birača i prijenos rezultata, optički skeneri, biometrijska identifikacija te videonadzor.
Optički skeneri tada su korišteni na 145 biračkih mjesta, dok je biometrijska identifikacija testirana na 138 biračkih mjesta u Brčko distriktu.
Testiranje je pokazalo i određene tehničke poteškoće. Na nekoliko mjesta mijenjani su uređaji zbog problema sa skenerima otisaka, čitačima dokumenata ili ekranima, dok su pojedina biračka mjesta kod optičkog skeniranja morala preći na standardni način glasanja.
Kalaba: Tehnologija nije sama sebi cilj
Predsjednik CIK-a Jovan Kalaba poručio je da tehnologija treba biti sredstvo za povećanje sigurnosti i povjerenja u izbore.
Prema njegovim riječima, cilj je sigurniji, transparentniji, efikasniji i pouzdaniji izborni proces.
CIK tri osnovna cilja nove tehnologije definiše kao pouzdaniju identifikaciju birača, preciznije brojanje glasova i brže objavljivanje preliminarnih rezultata.
Rezultati bi mogli stizati znatno brže
Jedna od promjena koju će građani najbrže primijetiti mogla bi biti brzina objavljivanja preliminarnih rezultata.
Optički skeneri trebali bi automatski evidentirati glasove i omogućiti digitalno dostavljanje podataka CIK-u.
To ne znači da će rezultati sa skenera automatski postati konačni.
Papirni materijal i ručno brojanje ostaju važan kontrolni sloj, posebno u slučaju žalbi, tehničkih problema ili neslaganja u rezultatima.
Najveća tehnološka promjena bh. izbora do sada
Biometrijska identifikacija i optičko skeniranje predstavljaju jednu od najvećih promjena načina provođenja izbora u BiH od uspostavljanja sadašnjeg izbornog sistema.
Birači će i dalje glasati na papirnim listićima, ali će identitet biti dodatno kontrolisan biometrijom, dok će svaki listić moći biti elektronski očitan i upoređen s naknadnim ručnim brojanjem.
Hoće li nova tehnologija zaista značajno smanjiti izborne nepravilnosti moći će se ocijeniti tek nakon izbora 4. oktobra.
Za sada je jasno da će izborni dan izgledati drugačije nego ranije – prije glasanja slijedi biometrijska provjera, a nakon glasanja skeniranje papirnog listića.
