Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović razgovarao je s direktorom Memorijalnog centra Srebrenica Emirom Suljagićem povodom pozivanja sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika ove institucije na policijska saslušanja.
Kako je saopćeno nakon sastanka, Suljagić je Bećirovića upoznao s postupanjem institucija Republike Srpske prema osobama koje su u različitim periodima bile angažovane u radu Memorijalnog centra.
Bećirović je zaposlenicima i saradnicima Centra pružio punu podršku, ocijenivši da masovno pozivanje na saslušanja može predstavljati nedopustiv pritisak na instituciju koja istražuje, dokumentuje i čuva činjenice o genocidu u Srebrenici.
Zatraženo ispitivanje policijskih poziva
Bećirović je poručio da svaki postupak policijskih i drugih organa mora imati jasan zakonski osnov, legitiman cilj i biti proveden uz poštovanje ljudskih prava.
Pozvao je nadležne državne institucije da provjere zbog čega su zaposlenici, nekadašnji zaposlenici i saradnici Memorijalnog centra pozivani na saslušanja te na koji način su prikupljeni i korišteni njihovi lični podaci.
Za sada nisu javno predstavljeni svi pojedinačni pozivi, pravni osnovi saslušanja ni statusi u kojima su osobe pozvane. Zbog toga će za objektivnu procjenu biti potrebna dokumentacija nadležnih policijskih i pravosudnih organa.
Bećirović: Stvara se nesigurnost među povratnicima
Predsjedavajući Predsjedništva BiH ocijenio je da postupanje prema zaposlenicima i saradnicima Centra može negativno utjecati na sigurnost povratnika u Republici Srpskoj.
Prema njegovim riječima, zastrašivanje istraživača, aktivista i branitelja ljudskih prava može stvoriti atmosferu u kojoj se povratnici ne osjećaju slobodno i sigurno na svojim radnim mjestima i u lokalnim zajednicama.
Bećirović smatra da takvi postupci ne predstavljaju samo pitanje rada Memorijalnog centra nego i pitanje prava na održivi povratak, slobodu izražavanja i profesionalno bavljenje istraživanjem ratnih zločina.
Ove tvrdnje predstavljaju njegovu političku i pravnu ocjenu, dok nadležne institucije trebaju utvrditi sve činjenice o konkretnim policijskim postupcima.
Podsjetio na međunarodne presude o genocidu
Bećirović je naglasio da policijski i politički pritisci ne mogu promijeniti činjenice utvrđene pravosnažnim presudama međunarodnih sudova.
„Nikakvi pritisci ne mogu promijeniti pravosnažne presude Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju kojima je utvrđeno da je u Srebrenici počinjen genocid“, poručio je.
Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim su presudama utvrdili da je u Srebrenici u julu 1995. počinjen genocid.
Spomenuo i Rezoluciju Generalne skupštine UN-a
Bećirović je podsjetio i na Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine.
Ocijenio je da policijski pozivi ne mogu zaustaviti rad Memorijalnog centra niti promijeniti međunarodno priznate činjenice o zločinima počinjenim u Srebrenici.
Rezolucija Generalne skupštine UN-a uspostavila je međunarodni dan sjećanja, dok su u okviru Ujedinjenih nacija pokrenute i aktivnosti posvećene edukaciji i očuvanju činjenica o genocidu.
„Policija ne smije biti sredstvo političkog obračuna“
Bećirović je naglasio da institucije za provođenje zakona ne smiju biti korištene za političke obračune, pritisak na povratnike ili zastrašivanje osoba koje dokumentuju ratne zločine.
Prema njegovom stavu, policijski razgovori i druge istražne radnje legitimni su samo kada se provode na osnovu zakona i uz poštovanje prava osoba prema kojima se postupa.
Samo pozivanje na saslušanje ne znači da je neka osoba osumnjičena niti da je počinila krivično djelo. Status svake pozvane osobe i razlozi poziva trebaju biti navedeni u službenoj dokumentaciji nadležnog organa.
Pozvao Ombudsmene i Agenciju za zaštitu ličnih podataka
Bećirović je pozvao Instituciju ombudsmena za ljudska prava BiH da ispita jesu li postupcima nadležnih organa ugrožena prava zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra.
Reakciju je zatražio i od Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, koja bi trebala provjeriti način prikupljanja, obrade i eventualnog ustupanja podataka o osobama povezanim s Centrom.
Njihovi nalazi trebali bi pokazati jesu li institucije postupale u okviru svojih ovlaštenja i uz poštovanje zakonskih garancija.
Zatražena reakcija međunarodne zajednice
Predsjedavajući Predsjedništva BiH pozvao je i Ured visokog predstavnika, Misiju OSCE-a, Delegaciju Evropske unije u BiH i druge međunarodne predstavnike da se uključe u praćenje ovog slučaja.
Od njih je zatražio da osude svaki oblik političkog pritiska ili zastrašivanja ukoliko se utvrdi da je policijsko postupanje imalo takav cilj.
Međunarodne organizacije zasad trebaju dobiti potpune informacije o pojedinačnim pozivima i pravnom osnovu postupanja prije donošenja konačnih ocjena.
Memorijalni centar nastavlja istraživački i obrazovni rad
Memorijalni centar Srebrenica bavi se očuvanjem sjećanja na žrtve, prikupljanjem arhivske građe, dokumentovanjem ličnih priča i provođenjem istraživačkih i obrazovnih programa.
Centar je razvio projekte usmene historije, izložbe i druge sadržaje kojima se dokumentuju životi žrtava i činjenice utvrđene u sudskim postupcima.
Bećirović je poručio da ta institucija mora nastaviti raditi bez političkih pritisaka, dok sva eventualna pitanja o zakonitosti rada pojedinaca trebaju biti rješavana isključivo kroz transparentne i zakonom propisane postupke.
