Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić reagovao je na pozivanje 26 sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra Srebrenica na policijska saslušanja.
Zvizdić je ocijenio da ovaj slučaj predstavlja ozbiljan razlog za zabrinutost te pozvao domaće i međunarodne institucije da zatraže informacije o pravnom osnovu i cilju policijskog postupanja.
Broj pozvanih osoba i okolnosti pojedinačnih saslušanja navedeni su u Zvizdićevom saopćenju. Potpuna dokumentacija policijskih i pravosudnih organa zasad nije javno dostupna, zbog čega nije moguće nezavisno potvrditi status svake osobe i konkretne razloge poziva.
Zvizdić upozorio na širi politički kontekst
Zvizdić smatra da se postupanje policije Republike Srpske ne može posmatrati odvojeno od političkog i društvenog okruženja u kojem djeluje Memorijalni centar Srebrenica.
Prema njegovim riječima, riječ je o instituciji od posebnog značaja za preživjele žrtve, porodice ubijenih, povratnike i očuvanje sudski utvrđenih činjenica o genocidu u Srebrenici.
Memorijalni centar osnovan je državnim zakonom, njime upravlja Bosna i Hercegovina preko Upravnog odbora odgovornog Vijeću ministara BiH, a njegovi operativni troškovi finansiraju se iz državnog budžeta.
„Stvara se osjećaj pravne nesigurnosti“
Zvizdić je poručio da bi institucije trebale osigurati zaštitu zaposlenika i nesmetan rad Memorijalnog centra.
„Umjesto toga, svjedočimo postupcima koji kod preživjelih žrtava, porodica ubijenih i povratnika izazivaju osjećaj pravne nesigurnosti i institucionalnog pritiska“, naveo je.
Ocijenio je da pozivanje velikog broja osoba povezanih s jednom memorijalnom institucijom otvara pitanja motiva, pravne opravdanosti i proporcionalnosti postupka.
Ove formulacije predstavljaju Zvizdićevu ocjenu. Sam poziv na policijski razgovor ne znači da je određena osoba osumnjičena ili odgovorna za krivično djelo, a njen status mora biti jasno naznačen u službenoj dokumentaciji.
Traži odgovor o pravnom osnovu saslušanja
Zvizdić je pozvao nadležne organe da objasne na osnovu kojeg propisa su zaposlenici i saradnici pozvani, u kojem svojstvu se saslušavaju i kakva je veza između njihova angažmana u Memorijalnom centru i predmeta koji policija provjerava.
Prema njegovom stavu, masovno pozivanje osoba bez dovoljno javno objašnjenog pravnog i činjeničnog okvira ne doprinosi izgradnji povjerenja u institucije.
Za objektivnu procjenu ovog slučaja potrebno je utvrditi sadržaj poziva, nadležnost organa koji ih je izdao, prava koja su pozvanim osobama omogućena i način na koji su pribavljeni njihovi lični podaci.
Podsjetio na presude o genocidu u Srebrenici
Zvizdić je naglasio da je genocid u Srebrenici pravosnažno utvrđen presudama međunarodnih sudova.
Poručio je da Memorijalni centar nije politička organizacija, nego institucija koja se bavi dokumentovanjem činjenica, edukacijom i očuvanjem sjećanja na žrtve.
Centar provodi istraživačke programe, prikuplja arhivsku građu i svjedočenja te organizuje izložbe i obrazovne aktivnosti posvećene žrtvama genocida.
„Svaki pokušaj zastrašivanja, delegitimizacije ili opterećivanja njegovih zaposlenika mora biti jasno prepoznat i odbačen“, poručio je Zvizdić.
Pozvao Tužilaštvo BiH da ispita slučaj
Zvizdić je zatražio reakciju Tužilaštva Bosne i Hercegovine i drugih nadležnih državnih institucija.
Od njih očekuje da provjere zakonitost policijskog postupanja i utvrde postoji li osnov za sumnju da se ovlaštenja organa za provođenje zakona koriste za institucionalni ili politički pritisak.
Tužilaštvo i druge institucije trebaju svoje odluke donijeti na osnovu službene dokumentacije i zakona, nezavisno od političkih zahtjeva i javnih interpretacija.
Reakciju zatražio i od OHR-a, EU i OSCE-a
Zvizdić je pozvao Ured visokog predstavnika, Delegaciju Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Misiju OSCE-a i druge međunarodne aktere da zatraže objašnjenje o saslušanjima.
Od međunarodnih predstavnika očekuje da prate postupanje nadležnih organa i insistiraju na zaštiti prava zaposlenika, saradnika i povratnika.
OHR je prilikom donošenja Zakona o Memorijalnom centru istakao da ova institucija ima ključnu ulogu u suočavanju s genocidom u Srebrenici i očuvanju sjećanja na žrtve.
Memorijalni centar ranije upozoravao na pritiske
Zaposlenici i vanjski saradnici Memorijalnog centra u martu 2026. javno su upozorili na, kako su naveli, pokušaje političke instrumentalizacije i diskreditacije ove institucije i njenog direktora Emira Suljagića.
U otvorenom pismu naglasili su da se Centar bavi istraživanjem, prikupljanjem arhivske građe, razvojem usmene historije i saradnjom s međunarodnim institucijama.
Ta ranija reagovanja ne dokazuju da su aktuelni policijski pozivi nezakoniti, ali predstavljaju dio šireg konteksta na koji se Zvizdić poziva.
„Istina o Srebrenici neće biti ušutkana“
Zvizdić je poručio da pritisci na osobe koje rade na očuvanju sjećanja na žrtve ne mogu doprinijeti pomirenju i izgradnji trajnog mira.
„Istina o Srebrenici neće biti ušutkana, a dostojanstvo žrtava mora ostati iznad svake političke ili institucionalne manipulacije“, zaključio je.
Konačnu ocjenu zakonitosti postupanja mogu dati nadležna policijska, tužilačka, sudska i nezavisna tijela nakon pregleda svih poziva, spisa i drugih relevantnih dokumenata.
