Zastupnik Stranke demokratske akcije u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ramiz Salkić reagovao je na informacije da Policijska uprava Zvornik, prema nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, saslušava 26 sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.
Salkić je u izjavi za Faktor ocijenio da je riječ o nastavku višegodišnjih pritisaka na Memorijalni centar i osobe koje učestvuju u dokumentovanju činjenica o genocidu u Srebrenici.
Nadležne institucije zasad nisu javno predstavile potpune informacije o predmetu, statusu svih pozvanih osoba i konkretnom pravnom osnovu saslušanja. Zbog toga se tvrdnje o političkim motivima ne mogu smatrati pravno utvrđenim činjenicama.
Salkić: Pozivanje 26 osoba izaziva sumnju
Salkić smatra da broj pozvanih zaposlenika i saradnika otvara pitanje stvarne svrhe policijskog postupanja.
„Ako se 26 ljudi poziva na saslušanje, sigurno je da se radi o nečemu organizovanom, što se može smatrati ozbiljnim pritiskom“, rekao je.
Prema njegovim riječima, javnost bi imala više razumijevanja za postupanje policije i tužilaštva kada bi na vrijeme dobila jasne informacije o predmetu provjera i ulozi osoba koje su pozvane.
Samo pozivanje na policijsko saslušanje ne znači da je neka osoba osumnjičena niti da je počinila krivično djelo. U pozivu bi trebalo biti navedeno u kojem svojstvu osoba daje izjavu i na osnovu kojeg predmeta.
Tvrdi da je cilj obeshrabriti zaposlenike
Salkić je ocijenio da bi saslušanja mogla biti usmjerena na izazivanje nesigurnosti među zaposlenicima i saradnicima Memorijalnog centra.
„Čini se da se radi o pritisku koji kod zaposlenika treba izazvati dilemu da li da nastave raditi ono što rade ili da se povinuju sistemu“, naveo je.
Prema njegovom stavu, cilj takvog postupanja mogao bi biti slabljenje aktivnosti na istraživanju, dokumentovanju i predstavljanju činjenica o genocidu.
Riječ je o Salkićevoj političkoj procjeni. Za potvrdu da se policijske i tužilačke ovlasti koriste radi zastrašivanja bili bi potrebni službeni dokumenti ili zaključci nadležnih nadzornih i pravosudnih organa.
Memorijalni centar je državna institucija
Memorijalni centar Srebrenica – Potočari institucija je Bosne i Hercegovine koja se bavi očuvanjem sjećanja na žrtve genocida, prikupljanjem arhivske građe, dokumentovanjem svjedočenja te provođenjem istraživačkih i obrazovnih programa.
Njegovi poslovi i unutrašnja organizacija uređeni su propisima Bosne i Hercegovine, uključujući pravila o radu zaposlenika i korištenju državnih obilježja.
Upravo zbog njegovog institucionalnog i memorijalnog značaja, Salkić smatra da bi nadležni organi trebali objaviti precizno objašnjenje postupka prema većem broju osoba povezanih s Centrom.
Upozorio na položaj bošnjačkih povratnika
Govoreći o mogućnostima zaštite prava povratnika, Salkić je ocijenio da Bošnjaci u Republici Srpskoj nemaju dovoljno efikasne institucionalne mehanizme.
Prema njegovim riječima, zakonska i ustavna prava često se moraju tražiti kroz dugotrajne sudske postupke, dok se čak i donesene presude ne primjenjuju uvijek u potpunosti.
Kao primjere spomenuo je sporove koji su se odnosili na obrazovanje bošnjačke djece u Vrbanjcima, Konjević-Polju i Zvorniku.
„U ovom entitetu nemamo mehanizme da zaštitimo prava koja nam pripadaju po Ustavu i zakonu“, rekao je Salkić.
Ova izjava predstavlja njegovu političku ocjenu položaja povratnika i funkcionisanja institucija Republike Srpske.
Kritikovao odnos vlasti prema sudskim presudama
Salkić je vlast u Republici Srpskoj optužio da odbija prihvatiti sudske odluke koje se odnose na diskriminaciju povratničke djece i pravosnažno utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici.
Naveo je da političke strukture, prema njegovom mišljenju, često djeluju kao da su iznad sudova i zakona.
Međunarodni sudovi u više pravosnažnih presuda utvrdili su da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid. Ta pravna činjenica ne zavisi od stavova domaćih političkih stranaka ili institucija.
„Stvara se osjećaj neprijateljskog okruženja“
Salkić je upozorio da institucionalni postupci koje povratnici doživljavaju kao diskriminatorne ili politički motivisane mogu stvarati osjećaj nesigurnosti.
Prema njegovoj ocjeni, takvo okruženje može potaknuti ljude da napuste mjesta povratka i potraže život u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine ili izvan zemlje.
„Ponovo se moramo obraćati pravosuđu i tražiti pravni lijek i zaštitu“, kazao je.
Naglasio je da zaštitu treba tražiti kroz nadležna pravosudna i nezavisna tijela, uprkos nepovjerenju koje dio povratničke zajednice ima prema institucijama.
Spomenuo podjele među bošnjačkim političarima
Salkić je dio odgovornosti za slabiji politički odgovor pripisao i podjelama unutar bošnjačkog političkog korpusa.
Tvrdi da te podjele omogućavaju političkim strukturama u Republici Srpskoj da pronađu pojedince spremne prihvatiti određene odluke radi ličnih interesa ili pozicija.
Ova tvrdnja također predstavlja njegov politički stav i nije povezana s pravnom ocjenom konkretnog policijskog predmeta.
Potrebno objaviti pravni osnov postupanja
Za objektivno informisanje javnosti potrebno je da Policijska uprava Zvornik i Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini pojasne prirodu predmeta, ne ugrožavajući eventualnu istragu.
Posebno je važno objasniti:
- u kojem svojstvu je pozvano 26 osoba
- na koji period i finansijske ili druge aktivnosti se provjere odnose
- zašto je potrebno saslušati tako veliki broj zaposlenika i saradnika
- kako su pribavljeni njihovi lični podaci
- koje su im procesne i pravne garancije osigurane
Bez takvih informacija nije moguće pouzdano zaključiti da li je riječ o redovnom istražnom postupku ili neproporcionalnom institucionalnom pritisku.
Konačnu ocjenu zakonitosti mogu dati nadležno tužilaštvo, sudovi, ombudsmeni i druga tijela ovlaštena za zaštitu ljudskih prava.
