Vojno-politički analitičar Mario Galić procijenio je da će se sukob na Bliskom istoku u narednom periodu nastaviti približno dosadašnjim intenzitetom, uz male izglede za postizanje trajnog mirovnog sporazuma.
U razgovoru za „Dnevni avaz“ ocijenio je da unutrašnje podjele u Iranu, utjecaj tvrdolinijaških struktura i nejasnoće u procesu donošenja odluka značajno otežavaju diplomatske napore.
Galić očekuje da će se zadržati stanje koje je opisao kao odnos „ni rata ni mira“, uz povremene vojne eskalacije i paralelne pokušaje pregovaranja.
Galić: Iran nema dovoljno jasno upravljanje za mirovni sporazum
Prema njegovoj procjeni, jedan od osnovnih problema predstavlja složena struktura iranske vlasti i pitanje ko donosi ključne političke i vojne odluke.
„Za očekivati je nastavak sukoba približno istog intenziteta kao sada. Iran nema jasno definiranu vlast, pa nije realno očekivati sporazum koji će biti proveden“, rekao je Galić.
Iran se istovremeno suočava s vanjskim sukobom, ekonomskim teškoćama, unutrašnjim političkim neslaganjima i pritiskom tvrdolinijaških struktura povezanih s Korpusom čuvara Islamske revolucije.
Nejasno ko donosi najvažnije odluke u Teheranu
Galić je ustvrdio da loše zdravstveno stanje vrhovnog vođe Mojtabe Hameneija dodatno produbljuje neizvjesnost u iranskom političkom vrhu.
Takvu tvrdnju trenutno nije moguće nezavisno potvrditi. Hamenei se nije pojavljivao u javnosti, a njegov punac je krajem jula izjavio da ne komunicira s drugim osobama iz „određenih razloga“, bez detaljnijeg objašnjenja. Istovremeno su iranske strukture ranije objavile fotografiju uz tvrdnju da je dobrog zdravlja.
„Pitanje je ko zapravo donosi odluke. Snažna ekstremistička struja među dijelom svećenstva i najvišim zapovjednicima Revolucionarne garde dodatno ograničava izglede za mir“, ocijenio je Galić.
Prema njegovoj analizi, civilne institucije koje podržavaju pregovore nemaju potpunu kontrolu nad sigurnosnim i vojnim strukturama.
Očekuje stanje „ni rata ni mira“
Galić ne očekuje brzu promjenu odnosa snaga niti potpuni prekid neprijateljstava.
„Zadržat će se svojevrsno stanje ni rata ni mira“, poručio je.
Takav razvoj podrazumijevao bi povremene napade, prijetnje i vojne odgovore, ali bez formalnog proglašenja šireg rata ili postizanja stabilnog mirovnog sporazuma.
Njegova izjava predstavlja analitičku prognozu, a ne potvrđenu informaciju o planovima iranske, američke ili izraelske vlasti.
Iran bi mogao pokušati kupiti vrijeme do izbora u SAD-u
Galić smatra da Teheran želi produžiti postojeću situaciju do američkih izbora za Kongres, koji će biti održani 3. novembra 2026. godine.
Prema njegovoj procjeni, iranske vlasti nadaju se pobjedi Demokratske stranke i promjeni odnosa političkih snaga u Predstavničkom domu i Senatu.
„Teheran želi ovakvu situaciju produžiti do izbora za Kongres početkom novembra, nadajući se uvjerljivoj pobjedi demokrata“, rekao je.
Dodao je da bi promjena većine u Kongresu mogla ograničiti pojedine poteze administracije predsjednika Donalda Trumpa.
Ipak, tvrdnja da bi izborni rezultat natjerao Trumpa na „kapitulaciju“ predstavlja Galićevu političku procjenu. Čak i ako demokrati osvoje jedan ili oba doma Kongresa, američki predsjednik zadržava značajne ovlasti u vanjskoj i sigurnosnoj politici.
Nafta i benzin kao mogući instrument pritiska
Galić smatra da bi Iran tokom jeseni mogao pokušati izazvati rast cijena nafte kako bi povećao ekonomski pritisak na američke birače.
Prema njegovoj analizi, cijena goriva i stanje na tržištu rada među pitanjima su koja snažno utječu na političko raspoloženje u Sjedinjenim Američkim Državama.
„Za očekivati je da će Teheran na jesen poduzeti značajne napade kako bi podigao cijenu nafte, a time i benzina na američkom tržištu“, rekao je.
Nije naveo konkretne obavještajne podatke koji bi potvrdili da je Iran donio odluku o takvim napadima. Ovu tvrdnju zato treba posmatrati kao scenarij koji analitičar smatra mogućim, a ne kao najavljenu ili potvrđenu iransku operaciju.
Mogući ciljevi povezani s energetskim tržištem
Eventualni poremećaji mogli bi se odnositi na naftnu infrastrukturu, pomorske pravce ili regionalne proizvođače i izvoznike energenata.
Svaka ozbiljnija prijetnja snabdijevanju mogla bi utjecati na cijene nafte i goriva, ali stvarni efekat zavisio bi od obima incidenta, reakcije tržišta i odluka država proizvođača.
Galić smatra da bi cilj takvog pritiska bio povećanje troškova života u SAD-u neposredno pred izbore i slabljenje podrške Trumpovoj politici prema Iranu.
Ponovo je riječ o njegovoj procjeni, bez javno dostupne potvrde da Teheran priprema takav potez.
Washington svjestan mogućeg iranskog plana
Galić je zaključio da američka administracija vjerovatno prati mogućnost da Iran pokuša povezati vojnu i energetsku strategiju s američkim izbornim kalendarom.
„U Washingtonu su svjesni svega toga, iako trenutno nije potpuno jasno šta Bijela kuća namjerava učiniti“, kazao je.
Mogući odgovor Washingtona mogao bi uključivati jačanje vojnog prisustva, zaštitu energetskih i pomorskih pravaca, diplomatske pregovore ili nove ekonomske mjere.
Međutim, američka administracija nije javno potvrdila da očekuje upravo scenarij koji je predstavio Galić.
Malo prostora za brz diplomatski napredak
Prema ukupnoj procjeni ovog analitičara, u narednim mjesecima vjerovatniji je nastavak kontrolisane nestabilnosti nego sklapanje trajnog sporazuma.
Unutrašnje podjele u Iranu, sukob interesa regionalnih sila i američki izbori dodatno će otežavati diplomatske pokušaje.
Galić zbog toga smatra da će Bliski istok ostati izložen povremenim eskalacijama, dok će se istovremeno nastaviti razgovori čiji je konačan ishod teško predvidjeti.
