Svečanom akademijom u Konjicu obilježena je 36. godišnjica djelovanja Općinske organizacije Stranke demokratske akcije Konjic.
Skupu je prisustvovao predsjednik SDA Bakir Izetbegović, koji je osnivačima, članovima i simpatizerima stranke čestitao godišnjicu.
Tokom razgovora o aktuelnim političkim prilikama Izetbegović je iznio niz kritika na račun stranaka Trojke, aktuelne vlasti i dijela međunarodne zajednice.
Govorio je o formiranju vlasti nakon izbora, kadrovskoj politici, korupcijskim aferama, zaduživanju, vanjskoj politici i evropskim integracijama Bosne i Hercegovine.
Izetbegović: Izbacivanje SDA iz vlasti bilo je štetan eksperiment
Predsjednik SDA ocijenio je da je način na koji je njegova stranka nakon izbora ostala izvan vlasti predstavljao pravno i političko nasilje.
Tvrdi da je dio međunarodne zajednice podržao politički koncept u kojem je SNSD Milorada Dodika ostao dio vlasti, dok je SDA, kao najjača bošnjačka stranka, uklonjena iz procesa njenog formiranja.
„Radilo se o krajnje štetnom eksperimentu. Sačuvati Milorada Dodika, a iz političkog života odstraniti najjaču bosanskohercegovačku i bošnjačku stranku bio je neobjašnjiv eksperiment“, rekao je Izetbegović.
Prema njegovom mišljenju, stranke Trojke prihvatile su takav politički dogovor zato što im je ponuđeno učešće u vlasti.
Riječ je o političkoj ocjeni predsjednika SDA, dok stranke aktuelne vlasti drugačije tumače proces formiranja koalicije i raspodjelu funkcija.
Optužio Trojku za ustupke SNSD-u i HDZ-u
Izetbegović je tvrdio da je Trojka u zamjenu za vlast pristala na promjene koje su, prema njegovim riječima, poništile izbornu volju Bošnjaka.
Naveo je da su SNSD-u i HDZ-u prepušteni važni resori, ministarstva i državne institucije.
„Pristali su na trgovinu u kojoj se mijenja Ustav i poništava volja Bošnjaka, tako da im SNSD i HDZ biraju predstavnike“, izjavio je.
Kao primjere političkog popuštanja spomenuo je sastanke predstavnika Trojke s rukovodstvima HDZ-a i SNSD-a.
Izetbegović je također tvrdio da članovi Trojke nisu odgovarajuće reagovali na ranije uvredljive izjave Milorada Dodika tokom događaja u Konjicu.
Kritikovao kadrovsku politiku aktuelne vlasti
Kao drugi veliki problem vlasti Izetbegović je izdvojio kadrovska imenovanja.
Trojku je optužio da se prije preuzimanja vlasti pozivala na stručnost i meritokratiju, a zatim na odgovorne pozicije imenovala osobe koje, prema njegovom mišljenju, nemaju dovoljno iskustva.
Kao primjer naveo je upravljanje Elektroprivredom BiH i rudnicima.
„Kompleksan sistem Elektroprivrede i rudnika povjerili su čovjeku koji je prethodno vodio lokalno komunalno preduzeće“, rekao je Izetbegović.
Spomenuo je i obnovu željezničke pruge kod Jablanice, tvrdeći da je dužina trajanja radova pokazala slabosti u radu aktuelne vlasti.
Govorio o predmetima Sky, Black Tie i Spengavanje
Izetbegović je kao treći problem izdvojio navodnu povezanost kadrova aktuelne vlasti s korupcijskim aferama.
Spomenuo je predmete i slučajeve poznate kao Sky, Black Tie i Spengavanje, kao i komunikaciju pojedinaca s osobama iz kriminalnog miljea.
„Da bi se sačuvao Munjić, Autoceste su predali HDZ-u. Korupcija u Autocestama zaustavila je gradnju autoputa“, tvrdio je predsjednik SDA.
Dodao je da vlast, prema njegovom mišljenju, štiti određene rukovodioce umjesto da utvrdi odgovornost i omogući nastavak infrastrukturnih projekata.
Ove izjave predstavljaju Izetbegovićeve političke tvrdnje. Krivičnu odgovornost u konkretnim predmetima mogu utvrditi isključivo nadležna tužilaštva i sudovi.
Upozorio na zaduživanje Federacije BiH
Govoreći o ekonomiji, Izetbegović je aktuelnu vlast optužio za prekomjerno zaduživanje i finansijsko slabljenje Federacije BiH.
Poredeći javne finansije s porodičnim budžetom, rekao je da dugoročno nije održivo trošiti više novca nego što se ostvaruje prihodima.
„Kada porodica raspolaže s 3.000 KM, a potroši 5.000 i pozajmi razliku, samo dublje tone u dugove“, kazao je.
Prema njegovom mišljenju, nastavak takve politike mogao bi dovesti do problema s vraćanjem dugova, gubitka kontrole nad resursima i slabljenja ekonomskog suvereniteta.
Izetbegović nije tokom obraćanja predstavio detaljnu fiskalnu analizu kojom bi potkrijepio sve iznesene procjene.
Podsjetio na rezultate ranijih vlada sa SDA
Predsjednik SDA istakao je da su vlade u kojima je njegova stranka učestvovala, prema njegovoj ocjeni, ostvarile bolje rezultate u ekonomiji i procesu evropskih i euroatlantskih integracija.
Poručio je da bi se podaci iz ranijih mandata trebali uporediti s rezultatima aktuelne vlasti.
Nije detaljno naveo sve ekonomske pokazatelje na koje se pozivao, ali je tvrdio da je u prethodna dva mandata ostvaren napredak u zapošljavanju, privredi i integracijskim procesima.
Kritikovao Bećirovića i Konakovića
Govoreći o vanjskoj politici Bosne i Hercegovine, Izetbegović je kritikovao člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića.
Optužio ih je da stvaraju utisak kako kontrolišu međunarodne procese, dok BiH, prema njegovoj procjeni, gubi politički utjecaj.
Kao primjer naveo je izostanak predstavnika Bosne i Hercegovine s jednog NATO skupa u Ankari.
„Stvaraju iluziju da upravljaju procesima i kontrolišu situaciju, a ne mogu ništa“, rekao je Izetbegović.
Riječ je o opozicionoj političkoj ocjeni, dok Bećirović, Konaković i njihove stranke rezultate vanjske politike predstavljaju drugačije.
Evropski put izdvojio kao ključni prioritet
Izetbegović je poručio da bi ubrzavanje evropskog puta trebalo biti jedan od glavnih prioriteta Bosne i Hercegovine.
Naglasio je da proces evropskih integracija ne donosi samo pristup finansijskim sredstvima nego zahtijeva provođenje reformi koje bi trebale unaprijediti institucije i ekonomiju.
Kritikovao je zastoj povezan s Planom rasta za Zapadni Balkan, tvrdeći da je BiH izgubila dio dostupnih sredstava zbog neprovođenja potrebnih reformi.
„Propala su nam sredstva iz Plana rasta, ali su zaustavljene reforme još ozbiljniji problem“, kazao je.
Uporedio BiH s Bugarskom i Rumunijom
Govoreći o značaju evropskih reformi, Izetbegović je kao primjer naveo Bugarsku i Rumuniju.
Prema njegovim riječima, te države su prije dvije decenije imale niži životni standard od poslijeratne Bosne i Hercegovine, ali su nakon evropskih reformi ostvarile snažniji ekonomski razvoj.
„Njihov životni standard sada je znatno bolji jer su proveli reforme, napravili sistem i privredu koji funkcionišu“, rekao je.
Zaključio je da Bosna i Hercegovina izlaz iz političke i ekonomske krize treba tražiti kroz funkcionalnije institucije, ubrzane reforme i ozbiljniju ekonomsku politiku.
