Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik boravi u Sankt Peterburgu, gdje je govorio o aktuelnim razgovorima vezanim za izbor novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
Njegove izjave uslijedile su nakon završetka dvodnevnog zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC), koje nije rezultiralo dogovorom o imenovanju nasljednika aktuelnog visokog predstavnika.
Prema informacijama koje su se pojavile u javnosti, među pojedinim članicama Evropske unije i Sjedinjenim Američkim Državama postoje različiti stavovi o budućem rješenju kada je riječ o ovoj funkciji, što je dodatno usporilo proces donošenja odluke.
Dodik: OHR je trebalo zatvoriti ranije
Komentarišući aktuelnu situaciju, Dodik je ponovio svoj raniji stav da bi Ured visokog predstavnika trebalo zatvoriti.
„Smatram da bi bilo najbolje da institucija visokog predstavnika više ne postoji. Međutim, svjesni smo političkih okolnosti i odnosa snaga koji trenutno postoje. Očekivali smo da se pitanje OHR-a riješi ranije, ali ukoliko se razgovara o tranzicionom periodu, spremni smo razmotriti određena rješenja“, izjavio je Dodik.
On je naglasio da bi za Republiku Srpsku bilo prihvatljivo rješenje u kojem bi imenovanje visokog predstavnika bilo potvrđeno kroz Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Dodao je da je čuo kako je francuski prijedlog za visokog predstavnika René Troccaz “muslimanski nastrojen”.
“Pa zamislite šta bi bilo da to prođe.”
Vijeće sigurnosti UN-a kao ključni faktor
Prema njegovim riječima, Vijeće sigurnosti UN-a trebalo bi imati centralnu ulogu u procesu izbora novog visokog predstavnika.
„U takvom modelu mogao bi postojati ograničen tranzicioni period tokom kojeg bi se završili preostali poslovi, bez korištenja bonskih ovlasti, nakon čega bi odgovornost bila prenesena na domaće institucije Bosne i Hercegovine“, rekao je Dodik.
Dodao je da postoji spremnost za razgovore o važnim političkim pitanjima, ističući da je potrebno razumjeti različite političke stavove i zabrinutosti svih naroda u Bosni i Hercegovini.
Kritike na račun pojedinih evropskih zemalja
Govoreći o međunarodnim odnosima, Dodik je ocijenio da su određene evropske države imale drugačiji pristup od američkog prijedloga koji se spominjao tokom razgovora.
Prema njegovom mišljenju, pojedine zemlje Evropske unije pokušavaju nametnuti vlastita rješenja, što dodatno komplikuje proces postizanja dogovora.
„Ako među međunarodnim partnerima postoje različiti stavovi o budućnosti OHR-a i načinu njegovog funkcionisanja, postavlja se pitanje kako očekivati da domaći politički akteri dođu do zajedničkog rješenja“, naveo je Dodik.
Neizvjesnost oko izbora novog visokog predstavnika
Proces izbora novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu ostaje otvoreno pitanje, a konsultacije među članicama PIC-a bit će nastavljene i u narednom periodu.
Za sada nije poznato kada bi mogao biti postignut konačan dogovor niti koje će ime dobiti potrebnu podršku međunarodnih aktera uključenih u proces imenovanja.
Politički predstavnici u Bosni i Hercegovini i međunarodna zajednica nastavljaju razgovore o budućoj ulozi OHR-a, njegovim ovlastima i mogućim modelima tranzicije koji bi mogli obilježiti narednu fazu političkog razvoja zemlje.
