Hrvatski premijer Andrej Plenković upozorio je da bi organiziranje sahrane Ratka Mladića uz najviše državne i vojne počasti predstavljalo ozbiljan politički problem za evropski put Srbije.
Komentirajući najave iz Beograda, Plenković je poručio da bi takav odnos prema pravosnažno osuđenom ratnom zločincu bio nespojiv s vrijednostima Evropske unije.
„To je kao da sami sebi zatvaraju vrata Evropske unije“, rekao je Plenković na marginama Bledskog strateškog foruma.
Najavljene najviše državne počasti
Polemiku je izazvala izjava srbijanskog ministra pravosuđa Nenada Vujića da bi Ratko Mladić trebao biti sahranjen uz najviše državne počasti.
Plenković je naglasio da je razumio da konačna odluka još nije donesena, ali je samu mogućnost takvog ispraćaja snažno kritikovao.
Prema njegovom stavu, Srbija bi time poslala poruku da se nije dovoljno jasno distancirala od ratne politike i zločina iz devedesetih.
Plenković podsjetio na Mladićevu ulogu u Kninu
Hrvatski premijer podsjetio je da je Mladić prije rata u Bosni i Hercegovini bio komandant JNA u Kninu te ga je povezao sa zločinima počinjenim u Škabrnji i drugim dijelovima Hrvatske.
Historijski je utvrđeno da je Mladić tokom 1991. bio komandant 9. korpusa JNA sa sjedištem u Kninu.
U dokazima izvođenim pred Haškim tribunalom u drugim predmetima navodi se da su u napadu na Škabrnju 18. novembra 1991. učestvovale snage JNA i lokalne srpske formacije pod komandom struktura Kninskog korpusa. U jednom od predmeta citirane su i Mladićeve bilješke prema kojima je Komanda korpusa naredila napad na Škabrnju i Nadin.
Ali Mladićeva doživotna presuda nije bila za zločine u Hrvatskoj
Ovdje je važna pravna razlika.
Ratko Mladić je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini, uključujući genocid u Srebrenici, progon, ubistva, deportacije, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce.
Njegova konačna presuda nije obuhvatala Škabrnju niti druge zločine u Hrvatskoj.
Zbog toga Plenkovićevu tvrdnju o Mladićevoj odgovornosti za Škabrnju treba predstavljati kao njegovu političku i historijsku ocjenu zasnovanu na Mladićevoj tadašnjoj komandnoj ulozi, a ne kao dio pravosnažne presude kojom je osuđen na doživotni zatvor.
Marta Kos: Veličanju ratnih zločinaca nema mjesta u EU
Na Bledskom strateškom forumu o istoj temi govorila je i evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Poručila je da je veličanje ratnih zločinaca suprotno temeljnim evropskim vrijednostima te da za takvu praksu nema mjesta ni u Evropskoj uniji ni u državama koje žele postati njene članice.
Njena izjava dodatno daje težinu Plenkovićevom upozorenju, iako eventualni utjecaj sahrane na proces pristupanja Srbije EU ne zavisi od odluke jednog hrvatskog premijera nego od šireg procesa odlučivanja unutar Unije.
Srbija pred osjetljivom političkom odlukom
Srbija je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a odnos prema ratnim zločinima, regionalnoj saradnji i pomirenju već godinama je dio političkog konteksta procesa proširenja.
Plenković smatra da bi državne i vojne počasti Mladiću bile direktno suprotne porukama koje zemlja kandidat treba slati svojim susjedima i evropskim partnerima.
To je politička procjena hrvatskog premijera, ali činjenica da je i evropska komesarka za proširenje javno upozorila na neprihvatljivost veličanja ratnih zločinaca pokazuje da pitanje nije ostalo samo bilateralni spor Zagreba i Beograda.
Mladić umro služeći doživotnu kaznu
Ratko Mladić preminuo je 27. augusta 2026. u pritvoru Ujedinjenih nacija.
Pravosnažno je osuđen za genocid u Srebrenici te zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.
Rasprava o načinu njegove sahrane zato je prerasla iz porodičnog pitanja u regionalnu i evropsku političku temu, posebno zbog mogućnosti da u njoj službeno učestvuju institucije Srbije.
