Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić izjavio je na konferenciji za medije „Račun građanima“ da Vlada FBiH ne bježi od problema u rudnicima, Poreznoj upravi i velikim infrastrukturnim projektima, ali tvrdi da dio aktuelnih teškoća predstavlja posljedicu problema koji su se gomilali godinama.
Konferencija je održana 31. augusta u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu, a Nikšić je predstavio rezultate mandata i odgovarao na pitanja novinara o ekonomskim, socijalnim i političkim temama.
Nikšić: RMU Zenica više ne može održavati proizvodnju
Govoreći o nezadovoljstvu rudara u Zenici, Nikšić je kazao da Rudnik mrkog uglja Zenica više nije rentabilan i da se nalazi u procesu tranzicije i praktičnog gašenja proizvodnje.
Poručio je da razumije frustraciju radnika zbog kašnjenja plaća i toplog obroka, ali da se njihov status mora riješiti kroz povezivanje radnog staža, penzionisanje, prekvalifikaciju i druge modele socijalnog zbrinjavanja.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je 19. augusta saopćilo da je završen najveći dio priprema za projekt pravedne tranzicije te da RMU Zenica treba završiti još nekoliko tehničkih aktivnosti prije potvrde Svjetske banke i otvaranja puta za isplatu zaostalih plaća i drugih obaveza.
Ministarstvo je ranije navelo i da su sredstva za zaostale plaće osigurana.
„Ne rade, ali ne zato što neće“
Nikšić je naglasio da činjenica da rudari trenutno ne proizvode ne znači da odbijaju raditi.
Prema njegovom objašnjenju, riječ je o rudniku koji više nema uslove za nastavak redovne proizvodnje i čiji radnici čekaju rješavanje svog statusa.
Njegova tvrdnja da rudnik „nije rentabilan“ predstavlja ocjenu Vlade i upravljačkih struktura u kontekstu procesa zatvaranja i tranzicije, dok će konačni troškovi i model zbrinjavanja radnika zavisiti od provedbe projekta pravedne tranzicije.
Elektroprivreda ne može sama snositi sve troškove
Nikšić je upozorio da Elektroprivreda BiH ne može bez posljedica sama finansirati sve troškove restrukturiranja rudnika.
Kazao je da bi prebacivanje cjelokupnog tereta na Elektroprivredu moglo imati posljedice i na cijenu električne energije.
To, međutim, ne znači da je novo poskupljenje struje već donesena odluka. Premijer je govorio o mogućoj posljedici jednog modela finansiranja, a ne o konkretnoj odluci regulatora ili Vlade.
Južna interkonekcija zapela na državnoj imovini
Govoreći o gasovodu Južna interkonekcija, Nikšić je kao jednu od glavnih prepreka naveo zabranu raspolaganja državnom imovinom.
Poručio je da, uprkos političkoj podršci projektu i interesu američkih partnera, nije spreman potpisivati ugovore koji bi mogli biti protivni važećem pravnom okviru.
„Bez obzira na svu želju, nisam spreman ući u nešto, obećati ili potpisati ugovor mimo svoje mogućnosti i nadležnosti“, rekao je.
OHR je ranije potvrdio da zabrana raspolaganja državnom imovinom predstavlja prepreku za dio velikih projekata, ali je naveo i da postoje mehanizmi za moguće izuzetke u javnom interesu.
Državna imovina nije jedino otvoreno pitanje
Ipak, nije precizno čitav zastoj Južne interkonekcije svesti samo na državnu imovinu.
Do ljeta 2026. još nije bio ratificiran međudržavni sporazum BiH i Hrvatske, a istekao je i ranije predviđeni rok za zaključivanje ugovora s američkim investitorom.
Zbog toga se radi o kombinaciji pravnih, političkih i proceduralnih prepreka.
Nikšić o zahtjevima Porezne uprave: „Degutantni“
Premijer je posebno oštro govorio o najavljenom štrajku zaposlenih u Poreznoj upravi FBiH.
Za njihove zahtjeve kazao je da su „u najmanju ruku degutantni“, navodeći da je tokom ovog mandata u Poreznu upravu primljeno oko 60 novih zaposlenih te da je Vlada bila spremna razgovarati o novoj sistematizaciji.
Sindikat Porezne uprave je 11. augusta donio odluku o organiziranju štrajka, tvrdeći da više od godinu dana kroz pregovore nije uspio postići dogovor o materijalnom statusu zaposlenih i drugim problemima u radu institucije.
Jedan od njihovih konkretnih zahtjeva je dodatak na plaću od 20 posto zbog posebnih uslova rada.
Zato Nikšićevu ocjenu zahtjeva kao „degutantnih“ treba tretirati kao njegov politički i pregovarački stav, a ne kao činjenicu o opravdanosti sindikalnih zahtjeva.
Doprinosi su već jednom smanjeni
Nikšić je govorio i o daljem rasterećenju rada.
Važno je podsjetiti da je zbirna stopa doprinosa već smanjena sa 41,5 na 36 posto, a nova stopa primjenjuje se na plaće od jula 2025. godine.
Dakle, kada Nikšić sada govori da Vlada „nije odustala od smanjenja doprinosa“, riječ je o mogućem novom smanjenju, a ne o prvom koraku reforme.
Novo smanjenje vezuje za fiskalizaciju
Nikšić je kazao da će dalji prostor za smanjenje doprinosa zavisiti od rezultata nove fiskalizacije.
Novi sistem treba omogućiti elektronsko evidentiranje transakcija, efikasniju naplatu javnih prihoda i smanjenje sive ekonomije. Vlada je Prijedlog zakona o fiskalizaciji utvrdila još u novembru 2025, a početkom 2026. dodatno ga je mijenjala amandmanima.
Nikšićev argument je da se dodatno smanjenje doprinosa ne smije provesti prije nego što Vlada bude sigurna da novi prihodi i bolja naplata mogu nadoknaditi dio izgubljenih doprinosa, posebno zbog finansiranja penzijskog sistema.
Poslodavci i u 2026. mogu neoporezivo pomoći radnicima
Premijer je podsjetio i na mogućnost neoporezivih isplata radnicima.
Vlada je u februaru omogućila poslodavcima da tokom 2026. radnicima isplaćuju do 300 KM mjesečno pomoći bez dodatnog poreza na dohodak i doprinosa, a u julu je primjena te mjere produžena do kraja godine.
Važno je, međutim, da je riječ o mogućnosti za poslodavca, a ne obaveznoj isplati svakom radniku.
Vlada odluke donosi jednoglasno
Na pitanje o odnosima unutar vladajuće koalicije, Nikšić je ustvrdio da Vlada FBiH funkcioniše bez većih problema i da odluke donosi jednoglasno.
Kazao je da se ministri, prema njegovom viđenju, više bave konkretnim problemima građana nego predizbornim političkim sukobima.
Istovremeno je kritizirao dio parlamentaraca, tvrdeći da u izbornoj godini češće nastupaju populistički i vode računa o tome kako će njihove odluke izgledati biračima.
To je politička ocjena premijera i dio predizbornog sukoba među strankama, dok se uspješnost Vlade može vrednovati kroz konkretne donesene zakone, realizirane projekte, javne finansije i druge mjerljive pokazatelje.
„Račun građanima“ pred početak kampanje
Konferencija „Račun građanima“ održana je svega nekoliko dana prije početka zvanične kampanje za Opće izbore 4. oktobra 2026.
Vlada ju je predstavila kao pregled najvažnijih rezultata mandata i ključnih promjena koje utiču na svakodnevni život građana.
Nikšićeve poruke istovremeno pokazuju i glavne teme na kojima će vlast braniti svoj mandat: fiskalne reforme, socijalna politika, energetika, restrukturiranje rudnika i tvrdnja da se rješavaju problemi naslijeđeni iz prethodnih godina.
