Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i lider HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je u Zagrebu da rezolucija o položaju Hrvata u BiH, koju je prošle sedmice usvojio Hrvatski sabor, ima “duh Daytona”, jer je jednakopravnost hrvatskog naroda ustavna kategorija u Bosni i Hercegovini.
Čović je, nakon sastanka s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem, zahvalio hrvatskim institucijama na usvajanju dokumenta kojim se poziva na podršku ostvarivanju pune političke ravnopravnosti Hrvata u BiH.
Prema njegovim riječima, pitanje jednakopravnosti konstitutivnih naroda nije samo hrvatsko pitanje, nego jedan od temelja unutrašnje stabilnosti Bosne i Hercegovine i njenog evropskog puta.
Rezolucija, koju je Sabor usvojio na prijedlog Domovinskog pokreta, u devet tačaka poziva hrvatske institucije da nastave podržavati položaj Hrvata u BiH, posebno kroz reformu političkog i izbornog sistema.
Čović ponovo o legitimnom predstavljanju
Čović je istakao da je za stabilnost BiH ključno da svaki konstitutivni narod ima mogućnost birati svoje legitimne predstavnike.
U tom kontekstu ponovo je govorio o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, navodeći da su Hrvati u Federaciji BiH godinama suočeni s problemom preglasavanja.
HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora već duže vrijeme tvrde da je Željko Komšić u više navrata izabran za hrvatskog člana Predsjedništva dominantno glasovima bošnjačkih birača, što oni smatraju politički nelegitimnim.
Komšić se, prema važećim pravilima, na narednim izborima ne može ponovo kandidirati za istu funkciju, a HDZ BiH je kao svoju kandidatkinju istakao Darijanu Filipović.
Čović je izrazio uvjerenje da će HDZ-ova kandidatkinja imati realnu priliku za pobjedu i da bi to, prema njegovoj ocjeni, moglo postati osnova dugoročnije stabilnosti BiH.
“Uvjeren sam da ćemo s kandidatom kojeg predlažemo kao HDZ BiH ovaj put imati priliku da imamo svoje legitimne predstavnike”, poručio je Čović.
Filipović, Lučić i Kovačević u izbornoj utrci
Darijana Filipović je kandidatkinja HDZ-a BiH za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
S druge strane, hrvatska opoziciona petorka ima svog kandidata, Zdenka Lučića, dok Demokratska fronta kandidira Slavena Kovačevića.
Čović smatra da će izbori pokazati raspoloženje hrvatskog biračkog tijela i da će hrvatski politički predstavnici dobiti jasnu podršku za zahtjev za izmjenama izbornog sistema.
On tvrdi da i bošnjački politički predstavnici, u direktnim razgovorima, razumiju da nije dobro da jedan narod bira političke predstavnike drugom narodu.
Međutim, bošnjački političari oštro su kritikovali saborsku rezoluciju. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović ocijenio je da ona predstavlja miješanje u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, dok je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković najavio da će na konferenciji u Sarajevu predstaviti podatke kojima želi pokazati da Hrvati u BiH imaju šira prava nego što se u javnosti često tvrdi.
Jandroković: Hrvatska snažno podržava evropski put BiH
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je da rezolucija predstavlja važan dokument koji potvrđuje podršku Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu, ali i podršku političkoj ravnopravnosti Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda.
Jandroković je istakao i ekonomsku povezanost Hrvatske i BiH, navodeći da je Bosna i Hercegovina treća država po iznosu hrvatskih investicija, dok je robna razmjena u prošloj godini premašila četiri milijarde eura.
Posebno je naglasio značaj energetskih projekata, među kojima se izdvaja Južna plinska interkonekcija.
Južna plinska interkonekcija kao strateški projekat
Na sastanku u Zagrebu razgovarano je i o projektu Južne plinske interkonekcije, koji bi trebao povezati plinski sistem Bosne i Hercegovine s Hrvatskom i LNG terminalom na Krku.
Cilj projekta je jačanje energetske sigurnosti BiH, smanjenje zavisnosti od ruskog plina i stvaranje novog pravca snabdijevanja preko Hrvatske.
Jandroković je naveo da je Hrvatska osigurala sredstva za dio plinske infrastrukture do granice s BiH, dužine 74 kilometra, te izrazio očekivanje da će i bosanskohercegovačka strana nastaviti svoj dio obaveza.
Čović je poručio da sada slijede operativni postupci, dodajući da je partner odabran i da je potpisan sporazum između dvije strane.
Izrazio je nadu da predstojeći izbori neće usporiti realizaciju projekta.
Prema njegovim riječima, Južna plinska interkonekcija može otvoriti novu dimenziju odnosa BiH sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno ako američke kompanije budu uključene u investicijski dio projekta.
Čović o saradnji s Dodikom
Čović je u Zagrebu govorio i o političkim partnerstvima u Bosni i Hercegovini, navodeći da ne bježi od saradnje s Miloradom Dodikom.
Kako je rekao, ne može zanijekati činjenicu da je Dodik predsjednik svoje stranke i da je onaj ko ima izborni kapacitet u Republici Srpskoj politički partner u institucijama BiH.
Ta izjava dolazi u trenutku kada se u BiH vode žestoke političke rasprave o OHR-u, izbornom zakonodavstvu, evropskom putu i odnosima između stranaka koje čine vlast na različitim nivoima.
Čović je poručio da je za HDZ BiH ključno pitanje jednakopravnosti Hrvata, legitimnog predstavljanja i funkcionalnosti države.
Prema njegovoj ocjeni, saborska rezolucija predstavlja važnu političku poruku da Hrvatska neće odustati od podrške Hrvatima u BiH, ali i da se stabilnost Bosne i Hercegovine ne može graditi bez dogovora tri konstitutivna naroda.
