Demokratska fronta pozvala je na politički i demokratski otpor mogućem dogovoru Dragana Čovića i Milorada Dodika o pomilovanju predsjednika SNSD-a nakon predstojećih Općih izbora.
Iz DF-a tvrde da bi eventualno pomilovanje Dodika dodatno učvrstilo politički savez SNSD-a i HDZ-a BiH te omogućilo njegov povratak u puni institucionalni život.
Međutim, tvrdnju da konkretan dogovor Čovića i Dodika već postoji zasad treba tretirati kao politički i medijski navod, jer javno nije predstavljen dokument ili službena potvrda koja bi takav aranžman dokazala.
Odakle priča o pomilovanju?
Povod za reakciju DF-a jesu medijski navodi prema kojima bi, u slučaju određenog ishoda izbora za Predsjedništvo BiH, novi saziv mogao pokrenuti pitanje pomilovanja Milorada Dodika.
U tim navodima spominje se moguća politička kombinacija SNSD-a i HDZ-a BiH nakon izbora. DF takav scenario smatra politički opasnim i traži da se spriječi.
Za sada, međutim, nije potvrđeno da je podnesena formalna molba za pomilovanje niti da postoji odluka Predsjedništva BiH o tom pitanju.
Može li Predsjedništvo BiH uopće pomilovati Dodika?
Može, barem u pravnom smislu.
Zakon BiH o pomilovanju propisuje da Predsjedništvo BiH može dati pomilovanje osobama kojima je krivičnopravnu sankciju izrekao Sud Bosne i Hercegovine.
Pomilovanjem se, između ostalog, može:
- potpuno ili djelimično osloboditi izvršenja kazne,
- ukinuti ili skratiti mjera zabrane vršenja određene dužnosti,
- ukinuti ili skratiti određene pravne posljedice osude,
- odrediti brisanje osude.
To znači da pomilovanje u Dodikovom slučaju nije pravno nemoguća konstrukcija.
Šta je Dodiku izrečeno presudom?
Sud BiH pravosnažno je potvrdio presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske.
Kazna zatvora kasnije je, na njegov zahtjev, zamijenjena novčanom kaznom.
Zabrana obavljanja funkcije predsjednika RS-a provedena je dostavljanjem pravosnažne presude Centralnoj izbornoj komisiji BiH, nakon čega mu je prestao mandat.
Upravo je pitanje budućeg političkog djelovanja ono na šta DF sada stavlja najveći naglasak.
Pomilovanje ne znači automatski vraćanje na staru funkciju
Važna je i druga pravna nijansa.
Čak i ako bi Predsjedništvo BiH donijelo odluku kojom se ukida ili skraćuje određena zabrana, to ne znači da bi Dodik automatski ponovo postao predsjednik Republike Srpske.
Mandat koji mu je već prestao ne vraća se sam od sebe.
Pomilovanje bi moglo utjecati na buduće pravne prepreke za kandidovanje ili obavljanje funkcija, zavisno od tačnog sadržaja odluke i pravnih posljedica koje bi bile obuhvaćene, ali za povratak na konkretnu izbornu funkciju bio bi potreban novi izborni ili drugi zakonom predviđen postupak.
DF: „Ojačala bi se osovina SNSD-a i HDZ-a“
DF smatra da bi eventualno pomilovanje imalo mnogo širi politički učinak od samog Dodikovog statusa.
„Pomilovanje Milorada Dodika samo bi dodatno ojačalo osovinu SNSD i HDZ“, naveli su iz te stranke.
Prema njihovoj procjeni, takav razvoj događaja omogućio bi SNSD-u i HDZ-u BiH da nastave donositi ključne odluke bez odgovarajućeg uključivanja stranaka koje DF opisuje kao probosanske.
To je politička procjena Demokratske fronte, a ne pravna posljedica eventualnog pomilovanja.
DF strahuje od nastavka odnosa iz prethodnog mandata
U saopćenju DF tvrdi da je prethodni mandat obilježilo ignorisanje političke volje probosanskih stranaka i upozorava da bi se takav odnos mogao pretvoriti u trajniji obrazac.
Takva formulacija odražava njihovu političku interpretaciju odnosa unutar državne vlasti.
HDZ i SNSD bi, s druge strane, političke dogovore mogli predstavljati kao legitimno koaliciono pregovaranje zasnovano na izbornim rezultatima.
Najvažnije pitanje bit će sastav novog Predsjedništva
Zbog zakonske nadležnosti Predsjedništva BiH, eventualno pomilovanje Milorada Dodika u velikoj mjeri zavisilo bi od sastava te institucije nakon izbora.
Pomilovanje nije odluka Dragana Čovića ili SNSD-a kao stranaka, nego formalna odluka koju bi moralo donijeti Predsjedništvo BiH u postupku propisanom državnim Zakonom o pomilovanju.
Zato je politički presudan broj članova Predsjedništva koji bi bili spremni podržati takvu odluku.
Za sada više politička bitka nego gotov pravni proces
U ovom trenutku postoje tri odvojena nivoa priče.
Prvi je pravna činjenica: Dodik ima pravosnažnu presudu i izrečene sankcije.
Drugi je pravna mogućnost: Predsjedništvo BiH ima ovlast da pod zakonskim uslovima odlučuje o pomilovanju za sankcije Suda BiH.
Treći je politička tvrdnja da Čović i Dodik već imaju dogovor kako bi ta mogućnost bila iskorištena nakon izbora.
Za taj treći element zasad nema javno potvrđenog dokaza.
DF zato trenutno reaguje na mogući postizborni scenario, a ne na već donesenu odluku o pomilovanju.
