Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić sastao se s rukovodstvom Osnovne sindikalne organizacije Memorijalnog centra Srebrenica nakon što su institucije Republike Srpske pokrenule postupanja prema sadašnjim i bivšim zaposlenicima i saradnicima ove državne institucije.
Komšić je tokom sastanka pružio punu podršku rukovodstvu i zaposlenicima Memorijalnog centra te poručio da institucija koja dokumentira genocid, čuva svjedočanstva i njeguje sjećanje na žrtve mora imati nesmetane uslove za rad.
Šta se zapravo dogodilo zaposlenicima Centra?
Povod za sastanak nisu samo političke izjave.
Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini provodi predistražne radnje povezane s poslovanjem Memorijalnog centra za 2022. godinu, dok je Policijska uprava Zvornik pozvala najmanje 26 sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika na davanje izjava. Do 7. augusta bilo ih je saslušano najmanje sedam.
Prema dokumentima na koje su se pozvali pravni zastupnici Memorijalnog centra, postupanje je povezano s anonimnom prijavom koja se odnosi na moguće nepravilnosti kod poreza i doprinosa za određene ugovore o djelu iz 2022. godine.
To je važna razlika: zasad govorimo o provjerama i saslušanjima, a ne o utvrđenoj krivičnoj odgovornosti zaposlenika ili rukovodstva Centra.
Sindikat postupanje naziva pritiskom
Osnovna sindikalna organizacija Memorijalnog centra održala je vanrednu sjednicu nakon poziva zaposlenicima.
Iz Sindikata su saopćili da žele zaštititi radna i ljudska prava kolega te su postupanje organa RS-a opisali kao pritisak na državnu instituciju.
Memorijalni centar je sadašnjim i bivšim saradnicima ponudio pravnu pomoć i zastupanje ukoliko dobiju pozive za saslušanje.
S druge strane, sama činjenica da tužilaštvo provjerava određene navode ne dokazuje političku motivaciju. Takav zaključak može biti donesen tek na osnovu sadržaja predmeta, načina postupanja i eventualnih odluka nadležnih pravosudnih institucija.
Komšić: Rad Centra ne smije biti ograničen
Komšić je poručio da se djelovanje Memorijalnog centra ne smije dovoditi u pitanje niti ograničavati političkim pritiscima.
Posebno je ukazao na zakonom utvrđeni mandat institucije i njen značaj za dokumentiranje činjenica, kulturu sjećanja i suočavanje s prošlošću.
Zaključak sastanka bio je da puna provedba Zakona o Memorijalnom centru, uključujući odgovarajuće kadrovske, finansijske i organizacijske kapacitete, mora biti prioritet.
Memorijalni centar je institucija Bosne i Hercegovine
Ovaj detalj posebno je važan za razumijevanje spora.
Zakon definira Memorijalni centar Srebrenica-Potočari kao posebno pravno lice, a njegovo upravljanje i finansiranje uređeni su na nivou Bosne i Hercegovine.
Zakonom je također propisano da kontrolu zakonitosti rada Memorijalnog centra vrše institucije BiH i drugi nadležni organi, kao i nezavisni revizori, najmanje jednom godišnje. Izvještaji o tim kontrolama dostavljaju se Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini BiH.
Upravo pitanje ko ima nadležnost da istražuje eventualne nepravilnosti postalo je jedno od spornih pravnih pitanja u ovom slučaju. Pojedini pravnici već su javno ocijenili da bi zbog statusa državne institucije predmet trebalo preuzeti Tužilaštvo BiH. To je pravno mišljenje, a ne odluka koja je već donesena.
Zakon Centru daje i mandat za istraživanje genocida
Mandat Memorijalnog centra danas je širi od samog održavanja mezarja i spomen-kompleksa.
Izmjenama Zakona Centru je izričito omogućeno da prikuplja i arhivira predmete i dokumentaciju, organizuje istraživanja genocida, objavljuje historijske podatke i provodi obrazovne programe o genocidu.
Zbog toga Komšić u svojoj reakciji posebno insistira na zaštiti istraživačkog i dokumentacijskog rada institucije.
I Bećirović se ranije sastao sa Sindikatom
Komšićev sastanak nije prvi razgovor predstavnika Sindikata Memorijalnog centra s državnim zvaničnicima.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović sastao se 19. augusta s direktorom Emirom Suljagićem i rukovodstvom sindikata. Tada je također ocijenio da se pozivi i saslušanja moraju ozbiljno shvatiti te je pružio podršku zaposlenicima.
Sindikat je najavio niz sastanaka s predstavnicima institucija Bosne i Hercegovine kako bi otvorio pitanje zaštite zaposlenika i budućeg funkcioniranja Centra.
Istraga i političke optužbe moraju ostati odvojene
Slučaj ima dvije paralelne dimenzije.
Prva je pravosudna: postoji predistražno postupanje vezano za finansijsko poslovanje i angažman saradnika Memorijalnog centra. Ishod tih provjera tek treba biti poznat.
Druga je politička i institucionalna: rukovodstvo Centra, njegov sindikat, Komšić i drugi zvaničnici smatraju da masovno saslušavanje sadašnjih i bivših saradnika predstavlja pritisak na instituciju koja se bavi dokumentiranjem genocida.
Te dvije stvari ne bi trebalo miješati. Eventualne finansijske nepravilnosti moraju biti provjerene u skladu sa zakonom, ali isto tako svako postupanje prema zaposlenicima mora biti zasnovano na jasnoj nadležnosti, proporcionalno i bez političkog zastrašivanja.
