Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik kritikovao je uvođenje optičkih skenera i biometrijske identifikacije na Općim izborima u Bosni i Hercegovini, tvrdeći da bi nova tehnologija mogla izazvati tehničke probleme i ugroziti tajnost glasanja.
U autorskom tekstu koji je objavila Srna, Dodik je odgovornost za novi izborni model pripisao Centralnoj izbornoj komisiji BiH i bivšem visokom predstavniku Christianu Schmidtu, upozoravajući na mogućnost problema tokom izbornog dana.
Njegova upozorenja predstavljaju političku procjenu. Da će sistem zaista izazvati „haos“ nije moguće unaprijed tvrditi, posebno jer je CIK novu tehnologiju prethodno testirao na Lokalnim izborima 2024. na 456 biračkih mjesta, a zatim usvojio studiju izvodljivosti.
Dodik: Samo nekoliko država koristi ovakav sistem
Dodik tvrdi da sistem optičkog skeniranja kakav se uvodi u BiH imaju „jedino Filipini, Kirgistan, Mongolija i Irak“.
Takva formulacija je preširoka.
Optičko očitavanje papirnih glasačkih listića nije tehnologija ograničena samo na te četiri države. Postoje različiti modeli elektronskog glasanja i elektronskog brojanja širom svijeta, pa nije precizno sve sisteme svesti na jednu kategoriju.
Filipini, primjerice, zaista koriste papirne glasačke listiće koje automatske mašine optički očitavaju, a njihova izborna komisija navodi da se nacionalni izbori na taj način automatizuju još od 2010. godine.
To ipak ne znači da je filipinski sistem identičan onome koji se uvodi u BiH.
Njemačka nije zabranila sve elektronsko brojanje
Dodik kao jedan od glavnih argumenata navodi Njemačku, tvrdeći da je tamošnji Ustavni sud 2009. zabranio elektronske glasačke uređaje zbog problema sa sigurnošću.
Njemački Savezni ustavni sud zaista je 3. marta 2009. utvrdio da uređaji korišteni na izborima 2005. nisu zadovoljavali ustavni standard javne provjerljivosti izbora.
Problem je bio u tome što su glasovi pohranjivani praktično isključivo u elektronskoj memoriji, pa birači i članovi biračkih odbora nisu mogli bez posebnog tehničkog znanja provjeriti je li glas pravilno evidentiran.
Međutim, sud nije zabranio izbornu tehnologiju kao takvu.
Naprotiv, u presudi je izričito navedeno da ustavni standard može zadovoljiti i sistem u kojem birač označava papirni listić, a glas se zatim elektronski evidentira, uključujući korištenje skenera glasačkih listića, pod uslovom da ostaje nezavisna mogućnost kontrole rezultata.
To je značajna razlika u odnosu na način na koji Dodik predstavlja njemački primjer.
U BiH papirni listić ostaje
CIK BiH ne uvodi sistem u kojem će birači glasati isključivo pritiskom na ekran i gdje će jedini trag glasanja ostati u računaru.
Birači će i dalje ručno označavati papirne glasačke listiće.
Listić će potom biti očitan optičkim skenerom, ali će fizički papir ostati sačuvan i moći će služiti za kontrolu i ponovno brojanje.
CIK je još 2024. testirao upravo optičke skenere i elektronsko prebrojavanje papirnih listića, zajedno s biometrijskom identifikacijom i drugim tehnologijama.
U maju ove godine CIK je potpisao ugovor za nabavku kompletnog sistema biometrijske identifikacije i skeniranja listića, vrijedan oko 74,5 miliona KM.
Schmidt jeste izmijenio Izborni zakon
Dodikova tvrdnja da je Christian Schmidt imao važnu ulogu u uvođenju novih tehnologija ima činjeničnu osnovu.
Schmidt je 26. marta 2024, koristeći ovlasti visokog predstavnika, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH koje su otvorile pravni prostor za korištenje novih izbornih tehnologija.
Ali konkretni izbor sistema, provođenje pilot-projekata, studija izvodljivosti i javna nabavka kasnije su bili u nadležnosti CIK-a.
CIK je u julu 2025. donio odluku o višegodišnjem projektu uvođenja specifičnih izbornih tehnologija, a u martu 2026. izabrao dobavljača sistema.
Zato nije potpuno precizno cijeli tehnički model opisati kao nešto što su Schmidt i CIK zajedno jednostavno „odlučili“ bez prethodnog testiranja i procedura.
Nizozemska i Irska jesu odustale od svojih ranijih sistema
Dodik navodi i primjere Nizozemske i Irske.
Irska je zaista odustala od projekta elektronskog glasanja. Sistem je napušten 2009. nakon godina rasprava o sigurnosti, transparentnosti i visokim troškovima, a država se vratila papirnom glasanju.
Slične rasprave vođene su i u Nizozemskoj, koja se vratila ručnom glasanju papirnim listićima nakon problema i zabrinutosti povezanih s ranijim elektronskim glasačkim uređajima.
Međutim, ni ti primjeri sami po sebi ne dokazuju da je optičko skeniranje papirnog listića, uz mogućnost ručne kontrole, jednako sistemima od kojih su te zemlje odustale.
Francuska nije potpuno zabranila elektronske uređaje
Dodikova tvrdnja o Francuskoj djelimično je tačna.
Francuska je 2008. uvela moratorij kojim je zaustavljeno širenje elektronskih glasačkih mašina na nove općine. Općine koje su ih već koristile mogle su ih nastaviti koristiti.
Francuske vlasti su 2023. navele da takve uređaje koristi 63 općine, odnosno približno tri posto biračkog tijela.
Zato je preciznije reći da je Francuska zamrznula proširenje sistema, a ne da je potpuno zabranila elektronsko glasanje.
Četiri listića jesu dodatni tehnički izazov
Dodik upozorava i na specifičnost izbora u BiH, gdje će pojedini birači dobijati više glasačkih listića.
Ta zabrinutost nije bez osnova.
Više listića znači više pojedinačnih postupaka skeniranja, pa teoretski povećava broj situacija u kojima može doći do pogrešnog umetanja, odbijanja listića ili potrebe za intervencijom članova biračkog odbora.
To, međutim, ne znači automatski da vjerovatnoća ozbiljne greške raste „proporcionalno“ broju listića, kako sugeriše Dodik. Takav zaključak zahtijevao bi konkretne tehničke podatke o stopi grešaka uređaja.
Može li biti ugrožena tajnost glasanja?
Dodik upozorava da bi tajnost mogla biti narušena ako birač pogrešno okrene popunjeni listić dok ga ubacuje u skener.
Takav rizik organizatori izbora moraju ozbiljno uzeti u obzir.
Ali to je prvenstveno pitanje konstrukcije biračkog mjesta, načina umetanja listića, zaštitnih omota, obuke birača i položaja drugih osoba u prostoriji — ne dokaz da optički skener sam po sebi ukida tajnost glasanja.
CIK tvrdi da je cilj novog sistema upravo povećanje sigurnosti, transparentnosti i pouzdanosti izbora.
CIK je tehnologiju već testirao
Važan dio konteksta koji izostaje iz Dodikovog argumenta jeste testiranje na Lokalnim izborima 2024.
CIK je tada na 456 biračkih mjesta u 24 osnovne izborne jedinice proveo četiri pilot-projekta: autentifikaciju birača i prijenos rezultata, optičko skeniranje i brojanje listića, biometrijsku identifikaciju te videonadzor.
Nakon toga je u februaru 2025. usvojen završni izvještaj i studija izvodljivosti, koji su dostavljeni Parlamentarnoj skupštini BiH.
Pilot-projekti jesu pokazali i tehničke poteškoće, zbog čega će stvarni test sistema biti njegovo korištenje na hiljadama biračkih mjesta 4. oktobra.
Dodikova ključna usporedba ima problem
Dodik je opravdano otvorio pitanja tehničke pouzdanosti, tajnosti glasanja i potrebe za kontrolom elektronskog sistema. To su legitimna pitanja kod svake izborne tehnologije.
Ali njegovo poređenje s Njemačkom, Irskom i Francuskom spaja različite vrste tehnologije.
Njemački slučaj posebno je važan jer presuda koju Dodik koristi kao argument protiv novog sistema istovremeno navodi upravo papirni listić koji se naknadno skenira kao primjer tehnologije koja može omogućiti nezavisnu provjeru izbora.
Zbog toga se tek nakon izbora 4. oktobra može ocjenjivati je li CIK-ov sistem donio manje nepravilnosti i brže rezultate ili nove tehničke probleme.
Tvrdnja da će unaprijed proizvesti „haos“ zasad je politička prognoza Milorada Dodika, a ne utvrđena posljedica uvođenja skenera.
