Zdenko Lučić, zajednički kandidat pet hrvatskih opozicionih stranaka za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, kritikovao je način na koji je dio hrvatskih političkih predstavnika proteklih decenija djelovao u državnim institucijama.
Lučić smatra da se ravnopravnost Hrvata ne može ostvarivati povremenim dolascima u Sarajevo i političkim distanciranjem od institucija Bosne i Hercegovine, nego stalnim prisustvom, pregovorima i aktivnim radom tamo gdje se donose odluke.
„Po dnevnicu u Sarajevo, pa preko Ivana kući“
Jednu od najoštrijih poruka uputio je hrvatskim dužnosnicima koje optužuje za nedovoljno angažovanje u državnim institucijama.
„Po dnevnicu u Sarajevo, pa preko Ivana kući. Tako se hrvatski interesi ne brane“, poručio je Lučić.
Riječ je o političkoj metafori kojom sugeriše da pojedini hrvatski političari dolazak u institucije BiH tretiraju formalno, umjesto da u njima vode kontinuiranu političku borbu za ciljeve koje javno zastupaju.
Dio odgovornosti vidi i u hrvatskoj politici
Lučić je otišao korak dalje i poručio da se odgovornost za trenutni politički položaj Hrvata u BiH ne može pripisivati samo drugim političkim akterima.
Prema njegovim riječima, dio problema proizlazi i iz odluka samih hrvatskih političkih predstavnika.
„Previše je hrvatskih dužnosnika trideset godina izbjegavalo institucije u kojima se donose odluke, a zatim narodu objašnjavalo da su Hrvati zakinuti i podzastupljeni“, naveo je.
Dodao je da „dio odgovornosti leži upravo na lošim hrvatskim politikama“.
Ta ocjena predstavlja jedan od jasnijih pokušaja Lučića i stranaka koje ga podržavaju da se politički distanciraju od dominantnog modela hrvatske politike koji posljednjih godina prvenstveno personificira HDZ BiH.
Lučić: U Sarajevu se mora raditi i pregovarati
Kandidat „petorke“ tvrdi da hrvatski politički predstavnici moraju biti aktivno prisutni u državnim institucijama.
„U Sarajevu se mora biti, raditi, pregovarati i boriti za jednakopravnost hrvatskog naroda“, poručio je.
Takva poruka pokazuje da Lučić pokušava ponuditi drugačiji politički pristup: umjesto politike distanciranja od institucija BiH, zagovara intenzivnije korištenje upravo tih institucija kao mjesta političkog pregovaranja.
Ko stoji iza Lučićeve kandidature?
Lučića je početkom maja za zajedničkog kandidata podržalo pet stranaka: HDZ 1990, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska demokratska stranka.
Dogovor je postignut nakon višemjesečnih pregovora unutar hrvatskog opozicionog bloka, a stranke su kandidaturu predstavile kao pokušaj stvaranja alternative HDZ-u BiH.
Lučić je prilikom potvrde kandidature poručio da će koristiti „sve legitimne alate“ za ostvarivanje političkih prava Hrvata u BiH.
Politička poruka usmjerena i prema HDZ-u BiH
Iako Lučić u posljednjoj izjavi nije poimenično naveo Dragana Čovića ili pojedine funkcionere HDZ-a BiH, njegova kritika očigledno zadire u višegodišnju raspravu o strategiji hrvatske politike u državnim institucijama.
Petorka koja ga podržava već je prilikom objave kandidature govorila o „političkim propustima“ dosadašnjih hrvatskih predstavnika.
Zbog toga se Lučićeva poruka može posmatrati i kao pokušaj da pred izbore povuče jasnu liniju između njegove kandidature i politike HDZ-a BiH.
Utrka za hrvatskog člana Predsjedništva postaje sve važnija
Lučić će na izborima biti jedan od kandidata za mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Njegova kandidatura ima dodatnu političku težinu jer pet stranaka koje ga podržavaju pokušavaju objediniti dio hrvatskih glasova koji tradicionalno ne pripadaju HDZ-u BiH.
Zbog toga njegova kritika nije samo komentar dosadašnje politike, nego i dio predizborne strategije kojom pokušava uvjeriti birače da se hrvatski interesi mogu zastupati drugačijim odnosom prema državnim institucijama.
