Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković govorio je u emisiji Dnevnik D o izboru novog visokog predstavnika, budućnosti OHR-a, ulozi međunarodne zajednice u BiH, ali i o aktuelnim političkim temama koje opterećuju domaću scenu.
Izbor novog visokog predstavnika najtransparentniji do sada
Komentarišući proces izbora nasljednika Christiana Schmidta, Konaković je ocijenio da je riječ o najotvorenijem procesu imenovanja visokog predstavnika od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Prema njegovim riječima, javnost je prvi put imala priliku da prati informacije o potencijalnim kandidatima i razgovorima koji se vode unutar međunarodne zajednice.
„Raniji izbori visokih predstavnika odvijali su se daleko od očiju javnosti. Ovoga puta poznata su čak i pojedina imena kandidata, što govori o znatno većem stepenu transparentnosti“, rekao je Konaković.
OHR ostaje dio političke realnosti BiH
Govoreći o ulozi Ureda visokog predstavnika, naglasio je da među međunarodnim partnerima postoji gotovo potpuna saglasnost da OHR treba ostati prisutan u Bosni i Hercegovini.
Istakao je da je dominantan stav da bonske ovlasti ne bi trebalo često koristiti, ali da njihovo postojanje ostaje važan mehanizam zaštite Dejtonskog sporazuma.
„Postoji jasan konsenzus da OHR ostane prisutan i da visoki predstavnik zadrži ovlasti koje proizlaze iz njegovog mandata. Cilj je da se te ovlasti koriste što manje, ali da ostanu na raspolaganju ukoliko bude potrebno“, poručio je.
Novi visoki predstavnik bira se kroz PIC
Konaković je podsjetio da se proces izbora visokog predstavnika odvija unutar Vijeća za implementaciju mira (PIC), a ne kroz Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Smatra da je time potvrđen dosadašnji model imenovanja koji podržava većina članica međunarodne zajednice.
„Novi visoki predstavnik bira se kroz PIC, što potvrđuje kontinuitet postojećeg sistema i pokazuje da prijedlozi o promjeni procedure nisu dobili potrebnu podršku“, rekao je.
Odgađanje izbora neće imati posljedice
Komentarišući činjenicu da novi visoki predstavnik još nije izabran, Konaković smatra da kratko odgađanje neće proizvesti negativne posljedice po Bosnu i Hercegovinu.
Naglasio je da je važnije postići kvalitetan dogovor nego donositi odluke pod pritiskom rokova.
Kritike na račun Dodikove kampanje
Konaković je posebno kritikovao predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, navodeći da je pokušao predstaviti javnosti kako ima presudan utjecaj na izbor novog visokog predstavnika.
Prema njegovim riječima, takve tvrdnje nemaju uporište u stvarnim procesima koji se vode među članicama PIC-a.
„Pojedini političari pokušavaju stvoriti utisak da kontrolišu međunarodne procese, ali stvarnost pokazuje nešto sasvim drugo“, kazao je.
Uloga Rusije sve slabija
Govoreći o međunarodnim odnosima, Konaković je ocijenio da Rusija nije uspjela ostvariti svoje ciljeve kada je riječ o Bosni i Hercegovini i statusu OHR-a.
Podsjetio je da su ranije inicijative za zatvaranje OHR-a i promjenu načina izbora visokog predstavnika ostale bez podrške većine međunarodnih aktera.
„Pokušaji da se OHR ugasi ili da se izbor visokog predstavnika prebaci na druge institucije nisu dali rezultate. To pokazuje da postoji široka podrška nastavku sadašnjeg modela“, rekao je.
Državna imovina ostaje otvoreno pitanje
Jedna od tema razgovora bila je i državna imovina, za koju Konaković smatra da još uvijek postoji prostor za kompromis.
Naglasio je da Bosna i Hercegovina mora pronaći funkcionalno i održivo rješenje koje će biti prihvatljivo svim stranama.
„Za nas je potpuno jasno da je titular državne imovine država Bosna i Hercegovina, ali vjerujem da postoji prostor za dogovor o modelu upravljanja tom imovinom“, istakao je.
Južna interkonekcija bez rizika za BiH
Komentarišući projekat Južne interkonekcije, Konaković je odbacio tvrdnje da postoje bilo kakvi rizici za Bosnu i Hercegovinu.
Objasnio je da model finansiranja predviđa ulaganja investitora, dok država ne snosi direktne troškove realizacije projekta.
„Interesi Bosne i Hercegovine u ovom projektu su potpuno zaštićeni i nema razloga za zabrinutost“, rekao je.
Trojka ostaje politička alternativa
Govoreći o odnosima unutar vladajuće koalicije, Konaković je priznao da postoje različita mišljenja među partnerima, ali smatra da to nije neuobičajeno.
Prema njegovim riječima, političke razlike ne ugrožavaju osnovni koncept saradnje unutar Trojke.
„Ne slažemo se oko svakog pitanja, ali ostajemo svjesni da predstavljamo ozbiljnu političku alternativu i da imamo zajedničke ciljeve kada je riječ o reformama i evropskom putu Bosne i Hercegovine“, poručio je.
Odnosi Bošnjaka i Hrvata moraju se popravljati na terenu
Na kraju razgovora osvrnuo se na odnose između Bošnjaka i Hrvata, naglasivši da se problemi ne rješavaju isključivo političkim sastancima u Sarajevu.
Smatra da je potrebno fokusirati se na lokalne sredine u kojima postoje konkretni problemi i neriješena pitanja.
„Odnosi se popravljaju tamo gdje ljudi svakodnevno žive zajedno – u Mostaru, Stocu, Srednjoj Bosni i drugim sredinama. Upravo na tim mjestima treba graditi povjerenje i rješavati otvorena pitanja“, zaključio je Konaković.
Govoreći o izmjenama Izbornog zakona, ponovio je da podržava reformski proces koji bi istovremeno rješavao pitanja konstitutivnih naroda, presude međunarodnih sudova i prava građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda.
