Gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić najavio je da će na narednoj sjednici Skupštine grada predložiti da jedna nova ulica u centru Laktaša dobije ime Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.
Bojić je najavu iznio 27. augusta, istog dana kada je objavljena vijest o Mladićevoj smrti. Prema njegovim riječima, prijedlog će biti upućen odbornicima na sjednici planiranoj za 21. septembar.
Nova ulica planirana u centru Laktaša
Riječ je o ulici koja se formira prema regulacionom planu u centralnom dijelu Laktaša, iza objekata Elektroprivrede i Vatrogasnog doma.
Bojić je naveo da bi njena izgradnja trebala biti završena u narednih godinu dana.
„Odmah na narednoj sjednici Skupštine grada predložit ću da nova ulica, formirana prema regulacionom planu, dobije naziv po generalu Ratku Mladiću“, najavio je gradonačelnik.
Krivični zakon BiH posebno navodi ulice
Najava ima jasnu pravnu dimenziju.
Član 145a stav 6 Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine propisuje kažnjavanje osobe koja pravosnažno osuđenom za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratni zločin dodijeli priznanje ili privilegiju, podigne spomen-obilježje, ili po takvoj osobi nazove javni objekt.
Zakon među primjerima izričito navodi ulicu, trg, park, most, instituciju, zgradu, općinu ili grad. Za takvo djelo propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine.
Zbog toga ovaj slučaj nije samo politička polemika o nazivu ulice, nego bi eventualno donošenje i provođenje takve odluke moglo otvoriti pitanje krivične odgovornosti.
Najava nije isto što i donesena odluka
Ipak, u ovom trenutku odluka još nije usvojena.
Bojić je najavio da će prijedlog tek uputiti Skupštini grada Laktaši, čiji odbornici trebaju odlučivati o njemu.
Zato nije precizno tvrditi da Laktaši već imaju ulicu Ratka Mladića.
Tek bi eventualno glasanje, donošenje odluke i njena provedba predstavljali konkretne institucionalne korake koji bi mogli biti predmet pravne procjene.
Mladić pravosnažno osuđen za genocid i ratne zločine
Ratko Mladić bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u BiH.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio ga je na doživotni zatvor, a pravosnažna presuda potvrđena je 8. juna 2021. pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične tribunale.
Osuđen je za genocid u Srebrenici, progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje, terorisanje stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperskim djelovanjem te uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.
Zakon razlikuje veličanje od negiranja genocida
U izvornom tekstu pomiješene su različite kaznene odredbe.
Za javno odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje ili opravdavanje pravosnažno utvrđenog genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, kada je ponašanje podobno da podstakne nasilje ili mržnju, zakon propisuje kaznu od šest mjeseci do pet godina.
S druge strane, za imenovanje ulice ili drugog javnog objekta po pravosnažno osuđenom ratnom zločincu zakon propisuje zasebnu i strožu odredbu — najmanje tri godine zatvora.
To je ključna pravna činjenica u slučaju najave iz Laktaša.
Sličan slučaj već postojao na Palama
Bosna i Hercegovina već je imala veliku polemiku zbog javnog objekta povezanog s imenom pravosnažno osuđenog ratnog zločinca.
Ploča s imenom Radovana Karadžića postavljena je 2016. godine na Studentski dom na Palama. U decembru 2020. uklonjena je nakon odluke Upravnog odbora Studentskog centra i javnog zahtjeva Karadžićeve kćerke Sonje Karadžić-Jovičević.
Tabla je, prema tadašnjim izvještajima, fizički uklonjena po nalogu direktora Studentskog centra Damjana Škipine.
Važna vremenska razlika je da je tabla na Palama uklonjena 10. decembra 2020., prije nego što su u julu 2021. donesene dopune Krivičnog zakona BiH kojima je izričito kriminalizirano imenovanje javnih objekata po pravosnažno osuđenim ratnim zločincima.
Bojićev prijedlog mogao bi otvoriti direktan pravni problem
U slučaju Laktaša pravni okvir je danas mnogo jasniji nego 2020.
Zakon sada eksplicitno navodi upravo situaciju koju Bojić najavljuje — davanje naziva ulici po osobi pravosnažno osuđenoj za genocid ili druge ratne zločine.
Zato bi, ukoliko Skupština grada prihvati prijedlog i krene u njegovo provođenje, pitanje odgovornosti moglo doći pred Tužilaštvo BiH.
Ipak, eventualnu krivičnu odgovornost konkretnih osoba ne određuju mediji niti politički protivnici, nego nadležne pravosudne institucije.
