Vlada Republike Hrvatske uputila je u parlamentarnu proceduru izmjene Zakona o strancima koje donose značajne novine u zapošljavanju i boravku državljana trećih zemalja, s posebnim naglaskom na znanje hrvatskog jezika i veću odgovornost poslodavaca.
Najvažnija izmjena odnosi se na obavezu učenja hrvatskog jezika i polaganja ispita na nivou A1.1, što će biti uslov za produženje radne dozvole nakon prve godine boravka u Hrvatskoj. Ova mjera ima za cilj bolju integraciju stranih radnika u društvo i radno okruženje.
Iako se procjenjuje da radnici iz Bosne i Hercegovine i Srbije, zbog jezičke sličnosti, neće imati većih poteškoća s ispitom, i oni će zakonski morati ispuniti ovu obavezu. Izmjene zakona usklađene su s evropskim direktivama i Paktom o azilu, a fokus je na boljoj kontroli zapošljavanja uz zaštitu prava stranih radnika.
Novi zakonski okvir donosi i strožije mjere za poslodavce. Kompanije koje krše propise bit će stavljene na tzv. crnu listu i na period od godinu dana izgubit će pravo zapošljavanja stranaca.
Pooštreni su i finansijski kriteriji. Pravne osobe morat će dokazati godišnji prihod od najmanje 100.000 eura, dok je za fizičke osobe prag postavljen na 40.000 eura. Uz to, poslodavci će biti obavezni da najmanje deset posto zaposlenih čine domaći radnici zaposleni na puno radno vrijeme.
S druge strane, stranim radnicima olakšava se promjena poslodavca. Nakon šest mjeseci rada, moći će promijeniti poslodavca bez potrebe za izdavanjem nove radne dozvole, što bi trebalo povećati njihovu mobilnost i smanjiti mogućnost zloupotreba. Ipak, u deficitarnim zanimanjima radnici će biti vezani za policijske uprave u kojima je takva radna snaga najpotrebnija.
Nova pravila predviđaju i da obavezu prijave prestanka radnog odnosa preuzmu poslodavci putem sistema eGrađani. Ukoliko strani radnik odbije ponuđeni posao Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, gubi pravo na važeću dozvolu boravka i rada.
Podaci za 2025. godinu pokazuju da je potražnja za stranom radnom snagom u Hrvatskoj dostigla rekordne nivoe, s ukupno 170.723 izdate dozvole za boravak i rad.
Najveći broj dozvola izdat je u sektoru turizma i ugostiteljstva, zatim u građevinarstvu, dok po nacionalnoj strukturi, uz radnike iz BiH, bilježi se snažan rast broja radnika iz Nepala, Srbije, Filipina i Indije.
Ove zakonske izmjene jasno pokazuju da Hrvatska sve više ovisi o stranoj radnoj snazi, ali i da ulazi u fazu u kojoj će integracija, znanje jezika i strožija pravila za poslodavce imati ključnu ulogu u stabilnosti tržišta rada.
