Predsjednik Savez za bolju budućnost Fahrudin Radončić najavio je povratak svoje stranke na političku scenu Bosne i Hercegovine, potvrdivši da ozbiljno razmatra kandidaturu za člana Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na narednim izborima.
U intervjuu za N1 Radončić je govorio o radu aktuelne vlasti, odnosima sa SDA i Trojkom, ulozi visokog predstavnika, američkim investicijama, Južnoj interkonekciji, ali i političkom položaju Milorad Dodik između Washingtona i Moskve.
“SBB se vraća jer građani vide rezultate”
Govoreći o povratku SBB-a, Radončić je rekao da je stranka na prošlim izborima praktično pauzirala i podržala Trojku, ali da su građani sada mogli vidjeti rezultate nove vlasti.
“Trojka nema rezultate ni u Kantonu Sarajevo, ni u privredi, ni u razvoju, ni u privlačenju investicija. Otvara se veliki prostor za povratak SBB-a”, rekao je Radončić.
Podsjetio je na period kada je bio ministar sigurnosti BiH, tvrdeći da je tada sistem funkcionisao ozbiljnije, te naveo da su kadrovi SBB-a ostavili dobre rezultate u namjenskoj industriji, energetici i upravljanju krizama tokom pandemije.
Južna interkonekcija i američki kapital
Komentarišući projekat Južne plinske interkonekcije, Radončić je istakao da je Bosni i Hercegovini potrebna snažna američka investicija.
“Kada Amerikanci žele ulagati, mi moramo pronaći kompromis i politički i ekonomski da sačuvamo takvu investiciju. Ona može biti lokomotiva za dolazak drugih velikih kompanija”, rekao je.
Kritikovao je i odnos Brisela prema projektu, navodeći da Evropska unija drugačije tretira Hrvatsku nego Bosnu i Hercegovinu kada je riječ o energetskim projektima.
Odlazak Christiana Schmidta i budućnost OHR-a
Govoreći o mogućem odlasku visokog predstavnika Christian Schmidt, Radončić je rekao da Schmidt iza sebe ostavlja važan rezultat uvođenjem elektronske evidencije birača.
“To je istorijska stvar i trajni rezultat koji ostavlja”, kazao je.
Ipak, ocijenio je da je Schmidt napravio veliku grešku kada je, prema njegovim riječima, promijenio Ustav Federacije BiH na jedan dan kako bi Trojka formirala vlast.
“Trojka je potpuno deklasirana”
Radončić je posebno kritikovao stranke Trojke, tvrdeći da je njihova politička pozicija ozbiljno oslabljena.
“Trojka kao Trojka više praktično ne postoji”, rekao je.
Kritikovao je i izjavu Sabina Ćudić o karakteru rata u Bosni i Hercegovini, navodeći da je riječ o “nepopravljivoj šteti”.
“Rat u BiH bio je velikosrpska agresija. U Sarajevu je izvršen urbicid, ubijeno je više od 12.000 ljudi i 1.600 djece. To nije bila nikakva ‘borba za moć’”, rekao je Radončić.
Kandidatura za Predsjedništvo BiH
Na pitanje o kandidaturi za člana Predsjedništva BiH, Radončić je rekao da je trenutno “99 posto sigurno” da će upravo on biti kandidat SBB-a, iako se unutar stranke razmatra i mogućnost kandidature žene.
Govoreći o ranijim izborima, ustvrdio je da su SDA i SDP ranije zajednički radili na poništavanju njegovih glasova.
“SDA i SDP su krali moje glasove. Dogovarali su pravljenje nevažećih listića”, tvrdio je Radončić, pozivajući se na navode sa sudskih procesa.
O Bakiru Izetbegoviću i Murphyjevim tvrdnjama
Komentarišući tvrdnje bivšeg američkog ambasadora Michael Murphy da je Bakir Izetbegović tokom pregovora bio spreman razgovarati o podjeli BiH, Radončić je rekao da u to ne vjeruje.
“Imam mnogo političkih razlika s Bakirom, ali tvrdim da nema teorije da je ikada tražio podjelu Bosne i Hercegovine”, poručio je.
“Dodik ima podršku i Washingtona i Moskve”
Govoreći o Milorad Dodik, Radončić je rekao da je lider SNSD-a uspio ostvariti snažne veze i sa Rusijom i sa američkim političkim strukturama.
“Dodik ima ekskluzivan prijem kod Putina, ali i veoma moćne poluge u Washingtonu. To je njegov veliki politički uspjeh”, rekao je.
Dodao je da bošnjački politički predstavnici nisu uspjeli adekvatno odgovoriti na takvu međunarodnu poziciju Dodika.
Metalska industrija i ekonomska kriza
Na kraju razgovora Radončić je upozorio na teško stanje u metalskoj industriji BiH, posebno u vezi sa željezarama i rudnicima.
“Ako se zatvore željezare i rudnici, ostat ćemo bez više od 12.000 radnih mjesta”, rekao je.
Pozvao je vlasti Federacije BiH da hitno reaguju kroz posebne zakonske mjere kako bi zaštitile domaću proizvodnju i spriječile daljnji kolaps industrije.
