Bosna i Hercegovina godinama se suočava s problemom da pojedini strani investitori napuštaju zemlju, dok iza sebe ostavljaju milionske poreske dugove. Jedan od takvih primjera je i nizozemski poduzetnik Dennis Dietrich Cornelissen, koji je uz snažnu podršku vlasti 2011. godine pokrenuo proizvodnju u fabrici kreveta Napco Beds u Petrovu.
U početku su najavljivana nova ulaganja i zapošljavanje, a fabrika je u jednom periodu imala oko 400 radnika i izvozila proizvode širom Evrope. Međutim, proizvodnja je ugašena 2018. godine, nakon što je matična firma u Nizozemskoj otišla u stečaj, a investitor se povukao iz BiH.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ova firma danas duguje državi oko 1,12 miliona KM neplaćenog PDV-a.
Više od 1.300 firmi na listi najvećih dužnika
Napco Beds je samo jedna od ukupno 1.340 kompanija koje se nalaze na spisku najvećih poreznih dužnika u BiH. Ukupan iznos potraživanja po osnovu PDV-a i akciza premašuje 317 miliona KM.
Na listi se nalaze i domaća i strana preduzeća, uključujući kompanije koje su bile u djelimičnom ili većinskom vlasništvu stranih državljana. Zajedničko im je da su mnoge od njih u međuvremenu zatvorene, dok su bankovni računi blokirani, što naplatu dugova čini gotovo nemogućom.
Iz UIO BiH nisu dali detaljna pojašnjenja kako je došlo do tolikog rasta dugovanja, niti zbog čega ranije nisu poduzimane efikasnije mjere naplate.
Investitori proglašavani uspješnim, a danas bez odgovornosti
Agencija za promociju stranih investicija BiH (FIPA) je fabriku Napco Beds 2013. godine proglasila jednim od najznačajnijih stranih projekata zbog otvaranja novih radnih mjesta. Ipak, danas iz FIPA-e navode da ne raspolažu podacima o dugovima koje pojedini strani investitori ostavljaju nakon povlačenja iz zemlje.
Ni Općina Petrovo, koja je u vrijeme dolaska investitora javno podržala projekat, nije dala komentar na trenutnu situaciju.
Zatvorene kineske trgovine ostavile skoro milion eura duga
U proteklih dvadesetak godina u BiH je otvoren veliki broj trgovina u vlasništvu kineskih državljana, uglavnom u Sarajevu i Brčkom. Prema evidenciji UIO BiH, desetak takvih firmi duguje državi oko 905.000 eura.
Većina tih trgovina je zatvorena, a njihovi računi blokirani. Jedna trgovina u sarajevskom naselju Rajlovac, prema dostupnim podacima, duguje oko 85.000 eura.
Stručnjaci: Dug se veže za firmu, ne za vlasnika
Poreski savjetnik Dejan Radić pojašnjava da se dug zakonski potražuje od firme registrovane u BiH, a ne od fizičkog lica – vlasnika.
„Često se dešava da kompanija nema imovine, vlasnici su u inostranstvu, a novac je ranije izvučen. U takvim slučajevima dug praktično postaje nenaplativ“, navodi Radić.
Ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da institucije često reaguju tek kada je već kasno.
„Problem je što se dugovi godinama tolerišu, dok ne premaše vrijednost imovine. To pokazuje koliko je opasno svakog stranog investitora unaprijed predstavljati kao spasioca ekonomije bez ozbiljne kontrole“, ističe Gavran.
I javna preduzeća među najvećim dužnicima
Na listama najvećih poreznih dužnika već godinama se ponavljaju ista imena. Među njima su i brojna javna preduzeća, poput sarajevskog GRAS-a i Rudnika Kreka, ali i privatne kompanije poput Bosmala.
Iako zakoni predviđaju i zatvorske kazne za utaju poreza, u praksi se uglavnom izriču blaže sankcije, dok ogromni dugovi prema državi ostaju nenaplaćeni.
