Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović izjavio je da je Bosni i Hercegovini potreban snažan investicijski ciklus od približno milijardu KM novih privatnih i javnih investicija svakog mjeseca, uz stvaranje uslova za otvaranje 50.000 novih radnih mjesta.
Izetbegović je to poručio tokom sjednice proširenog saziva Izvršnog odbora Kantonalne organizacije SDA Tuzlanskog kantona, gdje je govorio o političkoj i ekonomskoj situaciji u zemlji. Njegovu izjavu o milijardu KM mjesečnih investicija i 50.000 radnih mjesta prenijelo je više domaćih medija.
Milijardu KM mjesečno značilo bi 12 milijardi godišnje
Kada se Izetbegovićev prijedlog preračuna na godišnjem nivou, riječ je o približno 12 milijardi KM novih investicija godišnje.
Prema njegovom konceptu, sredstva bi trebala dolaziti i iz privatnog i iz javnog sektora, a značajan dio ulaganja bio bi usmjeren na saobraćajnu i energetsku infrastrukturu.
„Moramo intenzivno graditi saobraćajnu i energetsku infrastrukturu i stvoriti uvjete za otvaranje 50.000 novih radnih mjesta“, poručio je Izetbegović.
Takav cilj predstavlja političko-ekonomski prijedlog predsjednika SDA, a ne već usvojeni državni razvojni plan niti procjenu neke međunarodne finansijske institucije.
Izetbegović žestoko kritikovao ekonomsku politiku vlasti
Predsjednik SDA ocijenio je da aktuelna vlast pokazuje ozbiljne slabosti u upravljanju ekonomijom, javnim finansijama i vanjskom politikom.
Tvrdio je da vlast značajan dio fiskalnih potreba pokriva zaduživanjem te upozorio da bi bez novih kredita finansijska situacija izgledala znatno lošije.
Njegove formulacije o „potpunoj nesolventnosti“ predstavljaju političku ocjenu.
Dostupni podaci ipak pokazuju da je zaduživanje tokom 2026. zaista veliko. Federacija BiH je za 2026. usvojila budžetski okvir od oko 8,9 milijardi KM, dok su entitetske vlasti planirale nova zaduženja u milijardama maraka.
Republika Srpska je, prema podacima provjerenim do polovine jula, tokom 2026. realizovala gotovo dvije milijarde KM novih kredita, dok je limit dugoročnog zaduženja podignut na skoro 2,5 milijardi KM.
Tvrdnja o dvije milijarde KM godišnje traži preciznost
Izetbegović je rekao da se vlast zadužuje „dvije milijarde maraka godišnje“.
Takvu formulaciju nije precizno primjenjivati na Bosnu i Hercegovinu kao jednu budžetsku cjelinu, jer se najveći dio zaduživanja odvija na nivou entiteta.
Prema procjenama objavljenim krajem 2025, Federacija BiH i Republika Srpska zajedno su za 2026. planirale nova zaduženja od približno 2,3 milijarde eura, odnosno oko 4,5 milijardi KM.
Zbog toga se njegova cifra od dvije milijarde KM ne može bez dodatnog objašnjenja tretirati kao ukupno godišnje zaduživanje svih nivoa vlasti u BiH.
„Gubimo radna mjesta“
Izetbegović je ustvrdio i da zemlja gubi radna mjesta te da brojna javna preduzeća posluju s gubitkom.
Takve tvrdnje zahtijevaju odvojenu analizu po sektorima i nivoima vlasti.
Bosna i Hercegovina nema jedinstveni sistem javnih preduzeća kojim upravlja jedna vlada, pa se poslovni rezultati razlikuju između Federacije BiH, Republike Srpske, kantona, gradova i općina.
Zbog toga nije precizno tvrditi da „gotovo svako javno preduzeće posluje s gubitkom“ bez konkretnih finansijskih podataka za pojedinačne kompanije.
Kritike i na račun namjenske industrije
Predsjednik SDA osvrnuo se i na namjensku industriju, tvrdeći da i ona bilježi probleme uprkos velikoj međunarodnoj potražnji.
Bosanskohercegovačka namjenska industrija posljednjih godina bilježi povećan interes stranih tržišta, ali rezultati pojedinih preduzeća nisu jednaki.
Zato i tu treba razlikovati stanje pojedinačnih kompanija od ukupnog sektora.
Izetbegovićeva izjava prije svega predstavlja kritiku ekonomskog upravljanja aktuelne vlasti uoči predizbornog perioda.
SDA traži znatno brži investicijski ciklus
Centralna poruka njegovog nastupa bila je da se ekonomska politika mora usmjeriti s održavanja postojeće potrošnje prema investicijama.
Prema Izetbegoviću, približno milijardu KM mjesečnih ulaganja trebalo bi pokrenuti izgradnju infrastrukture, povećati zaposlenost i u konačnici podići javne prihode.
Kada bi se takav nivo investicija zaista ostvario tokom cijele godine, ukupna ulaganja dostigla bi oko 12 milijardi KM.
Za realizaciju takvog plana bilo bi potrebno kombinovati privatni kapital, domaće javne investicije, sredstva međunarodnih finansijskih institucija i evropske fondove.
Cilj: 50.000 novih radnih mjesta
Izetbegović je kao drugi važan cilj naveo stvaranje uslova za 50.000 novih radnih mjesta.
Nije detaljno precizirao u kojem roku bi taj broj trebalo ostvariti niti koliko bi novih poslova trebalo doći iz privatnog, a koliko iz javnog sektora.
Zbog toga se ova cifra zasad može tretirati kao politički razvojni cilj SDA, a ne kao projekcija zasnovana na javno predstavljenom ekonomskom modelu.
Izetbegović: Potrebne su stabilnije institucije
Predsjednik SDA povezao je ekonomska pitanja s funkcionisanjem institucija i političkom stabilnošću.
Ocijenio je da su zemlji umjesto, kako ih je nazvao, političkih eksperimenata potrebne snažne institucije i dugoročnija razvojna politika.
Sličnu kritiku aktuelne vlasti Izetbegović je iznosio i tokom ranijih stranačkih skupova, tvrdeći da SDA u predizbornom periodu želi ponuditi vlastiti četverogodišnji politički i ekonomski koncept.
Ambiciozan cilj, ali bez detaljnog finansijskog plana
Izetbegovićeva cifra od milijardu KM novih investicija mjesečno privlači pažnju upravo zato što na godišnjem nivou predstavlja vrlo veliki investicijski iznos.
Takav obim ulaganja mogao bi imati značajan učinak na građevinski sektor, energetiku, proizvodnju i zaposlenost, ali bi njegova ostvarivost zavisila od toga odakle bi kapital dolazio, koji bi projekti bili spremni za realizaciju i koliko bi privatni sektor bio spreman investirati.
Za sada nisu predstavljeni detaljni izvori finansiranja, lista konkretnih projekata niti vremenski okvir za ostvarivanje 50.000 novih radnih mjesta.
Zbog toga će ključno pitanje za SDA biti može li ovu političku najavu pretvoriti u mjerljiv ekonomski program s jasno definisanim projektima, rokovima i izvorima novca.
