U izgradnju hidroelektrane na rijeci Lim, na istoku Bosne i Hercegovine, u posljednje četiri godine utrošeno je oko 55 miliona eura javnog novca, iako fizički radovi na terenu još nisu ni počeli.
Koncesiju za ovaj energetski projekt još 2012. godine dobio je ruski biznismen Rashid Sardarov, vlasnik kompanije Comsar Energy RS. Dvije godine kasnije, Sardarov i tadašnji predsjednik RS-a Milorad Dodik zajedno su položili kamen temeljac buduće hidroelektrane.
Međutim, 2022. godine Vlada RS-a bez detaljnog javnog obrazloženja isplatila je ruskom investitoru 35 miliona eura kako bi koncesija ponovo prešla pod kontrolu entitetskih vlasti.
Novi kamen temeljac postavljen je u julu 2023. godine, kada je turskoj kompaniji NGA Build isplaćen avans od 20 miliona eura za realizaciju projekta. Ipak, saradnja je ubrzo propala nakon što je turska strana zatražila potpunu izmjenu projektne dokumentacije.
Problem je nastao jer je prvobitni projekat bio prilagođen takozvanoj 500-godišnjoj vodi, dok novi sigurnosni standardi zahtijevaju otpornost na 1.000-godišnje poplave. To podrazumijeva znatno veću i skuplju branu, dodatne prelivne sisteme i nove sigurnosne elemente.
Turska kompanija odbila je preuzeti dodatne troškove i izradu nove dokumentacije, nakon čega je ugovor raskinut. Nije poznato šta će biti sa već isplaćenim avansom od 20 miliona eura.
Direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović potvrdio je da je naknadno utvrđeno kako prvobitni projekat ne zadovoljava nove sigurnosne standarde.
Ukupna vrijednost hidroelektrane procijenjena je na 98 miliona eura, a planirani kapacitet iznosi 36,8 megavata.
Ekonomski stručnjaci i organizacije civilnog društva ocjenjuju da je riječ o ozbiljnom institucionalnom propustu.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović izjavio je da je nevjerovatno da se problemi u projektiranju otkrivaju tek nakon nekoliko godina, naglašavajući da su ključni parametri morali biti provjereni mnogo ranije.
Iz organizacije Transparency International BiH upozoravaju da javnost još nema odgovore o tome ko je donosio ključne odluke niti zašto projekat nije ranije zaustavljen.
Predstavnik organizacije Srđan Traljić ocijenio je da se ponavlja obrazac u kojem javni novac služi za spašavanje propalih privatnih investicija bez jasne odgovornosti.
Projekt hidroelektrane Mrsovo samo je jedan od spornih poslova povezanih s kompanijom Comsar Energy RS, kojoj su vlasti RS-a godinama produžavale rokove i davale status strateškog partnera.
Prema dostupnim podacima, za različite koncesije i neuspjele projekte ove kompanije do sada je iz javnih sredstava izdvojeno više od 150 miliona eura.
Rashid Sardarov, milijarder porijeklom iz Dagestana, državljanstvo Bosne i Hercegovine dobio je 2011. godine na preporuku Vlade RS-a, uz obrazloženje da predstavlja investitora od posebnog značaja za državu.
Iako su najavljivana ulaganja veća od 500 miliona eura, uključujući izgradnju novih hidroelektrana i bloka Termoelektrane Ugljevik, većina projekata nikada nije realizovana.
Situacija je dodatno eskalirala nakon što je utvrđeno da Termoelektrana Ugljevik nema dovoljno uglja za dugoročan rad, dok se ključno eksploataciono polje nalazilo pod koncesijom privatne kompanije.
Zbog toga je Vlada RS-a krajem aprila ove godine preko javnog preduzeća Gas RES odlučila potpuno preuzeti Comsar Energy RS, isplativši ruskom vlasniku dodatnih 120 miliona eura.
Kritičari upozoravaju da nadležne institucije moraju istražiti odgovornost svih koji su godinama odobravali i finansirali projekte bez adekvatnih analiza i procjena rizika.
