Bosna i Hercegovina suočava se s jednom od najozbiljnijih kriza u poljoprivredi u posljednjih nekoliko decenija, uzrokovanom naglim rastom cijena goriva, repromaterijala i posebno gnojiva, čije su cijene porasle i do 50 posto. Ovakvi trendovi direktno ugrožavaju proljetnu sjetvu i ukupnu proizvodnju hrane.
Prema riječima poljoprivrednika, troškovi proizvodnje postali su gotovo neodrživi, dok istovremeno raste i problem nestašice ključnih inputa poput gnojiva. Zbog toga mnogi proizvođači razmatraju odustajanje od sjetve, jer im se proizvodnja više ne isplati, što bi moglo dovesti do ozbiljnog pada prinosa i kvaliteta hrane.
Na krizu dodatno utiču globalna dešavanja, posebno nestabilnosti na Bliskom istoku, koje su dovele do rasta cijena energenata i poremećaja u lancima snabdijevanja. Posljedice tih kretanja snažno se reflektuju na domaće tržište, gdje su poljoprivrednici već duže vrijeme suočeni s nedovoljnom podrškom institucija.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, upozorava da se proizvođači nalaze pod velikim pritiskom i da bez hitnih mjera postoji realna opasnost od gašenja farmi i urušavanja domaće proizvodnje hrane.
Dodatni problem predstavlja činjenica da Bosna i Hercegovina još uvijek ne koristi sredstva iz IPARD program, koji je namijenjen razvoju ruralnih područja i modernizaciji poljoprivrede. Za razliku od zemalja regiona koje već koriste ove fondove, BiH zaostaje zbog administrativnih i institucionalnih prepreka.
Statistički podaci potvrđuju negativne trendove – već početkom godine uvoz poljoprivrednih proizvoda premašio je 340 miliona KM, dok je izvoz višestruko manji. Ovakav odnos jasno ukazuje na rastuću ovisnost o uvozu i slabljenje domaće proizvodnje.
Stručnjaci upozoravaju da bi nastavak ovih trendova mogao dovesti do zatvaranja brojnih farmi, dodatnog rasta cijena hrane i smanjenja dostupnosti domaćih proizvoda. Najveći teret krize na kraju će snositi građani, kroz skuplju potrošačku korpu i manji izbor lokalnih proizvoda.
U trenutku kada evropske zemlje intenzivno ulažu u jačanje vlastite poljoprivrede, Bosna i Hercegovina i dalje nema jasnu strategiju odgovora na krizu. Zbog toga mnogi upozoravaju da je riječ o posljednjem trenutku za konkretne poteze kako bi se spriječile dugoročne i teško popravljive posljedice po domaću proizvodnju hrane.
