Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić obratila se Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope tokom rasprave o rezoluciji koja se odnosi na funkcionisanje demokratskih institucija u Srbiji.
Ćudić je u svom obraćanju ukazala na pitanja procesuiranja ratnih zločina, vladavine prava i odnosa Srbije prema osobama osuđenim za ratne zločine.
Posebno je problematizirala činjenicu da Srbija, prema njenim riječima, još nema trajno imenovanog glavnog tužioca za ratne zločine, dok funkciju vodi vršilac dužnosti.
U fokusu njenog izlaganja bio je slučaj Novaka Đukića, kojeg je Sud Bosne i Hercegovine osudio za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u vezi s granatiranjem Tuzlanske kapije 25. maja 1995. godine.
U napadu je ubijena 71 osoba, uglavnom mladih, dok je ranjeno više od 140 građana. Đukić je prvostepeno osuđen na 25 godina zatvora, a kazna je u kasnijem postupku smanjena na 20 godina.
Ćudić je navela da Đukić nije počeo služiti kaznu u Bosni i Hercegovini te je optužila vlasti Srbije da mu omogućavaju zaštitu i izbjegavanje izvršenja presude.
“Srbija koja štiti ubicu djece ne može istovremeno tvrditi da je posvećena vladavini prava i evropskim vrijednostima”, poručila je Ćudić.
Prema njenim riječima, slučaj Đukića opterećuje odnose Srbije s Bosnom i Hercegovinom, ali i otvara ozbiljna pitanja o stvarnoj spremnosti Srbije da poštuje vladavinu prava i standarde Evropske unije.
Ćudić je ocijenila da država koja ne izvršava pravosnažne presude za ratne zločine i ne osigurava odgovornost počinilaca ne može uvjerljivo govoriti o evropskim vrijednostima.
“Rješenje tog problema mora biti temeljni kriterij za bilo kakvo približavanje Srbije Evropskoj uniji”, istakla je.
Dodala je da pitanje pravde za žrtve Tuzlanske kapije ne smije ostati potisnuto političkim procedurama, diplomatskim izgovorima ili deklarativnim porukama.
“Dok Novak Đukić slobodno živi u Srbiji, odgovor na pitanje koliko je Srbija blizu Evropskoj uniji mora biti identičan onome koliko je Srbija daleko od pravde za žrtve ratnih zločina”, zaključila je Ćudić.
