Kandidatkinja HDZ-a BiH za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Darijana Filipović poručila je sa centralnog predizbornog skupa u Sarajevu da će njena kampanja biti usmjerena na političku ravnopravnost Hrvata, snažnije međunarodno djelovanje i institucionalno prisustvo hrvatskih predstavnika.
HDZ BiH je Sarajevo izabrao za početak svojih centralnih predizbornih aktivnosti, predstavljajući taj izbor kao simboličnu poruku o važnosti glavnog grada i mjesta u kojem djeluju ključne institucije Bosne i Hercegovine. Na skupu su bili predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, Borjana Krišto, Lidija Bradara i drugi stranački zvaničnici.
„Za Hrvate u Sarajevu vrijedi se boriti“
Filipović je poseban dio govora posvetila Hrvatima koji žive u Sarajevu.
„Drage Hrvatice i Hrvati u Sarajevu, vi ste sol ovoga grada i za vas se vrijedi boriti“, poručila je.
Istakla je da Sarajevo treba biti prostor dijaloga i međusobnog uvažavanja te da različitosti Bosne i Hercegovine ne bi trebale predstavljati izvor novih političkih podjela.
„Ravnopravnost nije privilegija“
Centralna politička poruka njenog obraćanja odnosila se na položaj hrvatskog naroda u BiH.
Filipović je kazala da HDZ želi da glas Hrvata „vrijedi jednako“, predstavljajući političku ravnopravnost kao minimum demokratskog uređenja.
Naglasila je da političko djelovanje u narednom periodu, prema njenom viđenju, treba zasnivati na znanju, diplomatiji, privredi i odgovornom upravljanju, a ne na stalnim unutrašnjim političkim sukobima.
Pozvala se na Josipa Stadlera i izgradnju institucija
Filipović je u govoru spomenula prvog vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, navodeći ga kao primjer osobe koja nije djelovala samo riječima nego je gradila institucije.
Tu historijsku referencu povezala je s vlastitom porukom da političko predstavljanje treba biti usmjereno na konkretne rezultate — reforme, razminiranje, škole, bolnice, investicije i nova radna mjesta.
Time pokušava kampanju HDZ-a dijelom pomjeriti sa dugogodišnjeg spora o Izbornom zakonu i na teme ekonomskog i institucionalnog razvoja.
„Tražimo svoje, ono što nam omogućava Ustav“
Filipović je kazala da Hrvati traže ono što im pripada prema Ustavu BiH.
Ustav zaista Hrvate, zajedno s Bošnjacima i Srbima, određuje kao jedan od tri konstitutivna naroda, uz Ostale i građane Bosne i Hercegovine.
Međutim, iz toga ne proizlazi da svaka politička funkcija mora biti popunjena isključivo glasovima pripadnika naroda iz kojeg kandidat dolazi.
To je posebno važno u slučaju Predsjedništva BiH.
Ko zapravo bira hrvatskog člana Predsjedništva?
Ustav BiH propisuje da Predsjedništvo ima jednog Bošnjaka i jednog Hrvata koji se neposredno biraju s teritorije Federacije BiH te jednog Srbina iz Republike Srpske.
Izborni zakon dodatno propisuje da birač registriran u Federaciji može glasati ili za bošnjačkog ili za hrvatskog kandidata, ali ne za oba. Ne postoji provjera nacionalnosti birača niti pravilo prema kojem samo Hrvati mogu glasati za kandidata iz reda hrvatskog naroda.
Zato poruka sa skupa da će „hrvatski narod izabrati svog člana Predsjedništva“ predstavlja politički cilj HDZ-a, a ne doslovan opis sadašnjeg izbornog sistema.
„Legitimno predstavljanje“ ostaje politički spor
HDZ BiH već godinama insistira na konceptu „legitimnog predstavljanja“, prema kojem bi predstavnike konstitutivnog naroda prvenstveno trebala određivati izborna volja tog naroda.
Protivnici takvog modela upozoravaju da bi dodatno etničko ograničavanje biračkog prava produbilo podjele i bilo teško uskladivo s principom jednakog biračkog prava svih građana.
Važeći Ustav ne koristi izraz „legitimni predstavnik“ kao poseban kriterij za izbor člana Predsjedništva.
Istovremeno, u drugim dijelovima ustavnog sistema postoje mehanizmi koji izričito štite zastupljenost konstitutivnih naroda, poput paritetnog sastava Doma naroda Federacije.
Zato je rasprava o „legitimnosti“ prije svega spor o tome kako ubuduće urediti izborni sistem, a ne jednostavno pitanje primjene sadašnjeg Ustava.
Sistem ima i drugi problem: diskriminaciju građana
Aktuelni model Predsjedništva nije sporan samo zbog pitanja ko bira hrvatskog člana.
On istovremeno onemogućava građanima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda da se kandiduju za Predsjedništvo pod jednakim uslovima.
Postoje i teritorijalna ograničenja: Bošnjak ili Hrvat iz Republike Srpske, odnosno Srbin iz Federacije, ne mogu se kandidovati za odgovarajuća mjesta prema sadašnjem ustavnom modelu.
Evropski sud za ljudska prava godinama je kroz više predmeta utvrđivao probleme diskriminacije u političkom sistemu BiH. U predmetu Kovačević iz 2025. Veliko vijeće nije odlučivalo o meritumu navoda, nego je predmet proglasilo nedopuštenim zbog nedostatka statusa žrtve i zloupotrebe prava na predstavku.
Zbog toga buduća izborna reforma mora uzeti u obzir i zaštitu konstitutivnih naroda i obaveze prema individualnim građanskim pravima.
HDZ-ov kandidat poručio: „Hrvatski narod će izabrati svog člana“
Na skupu je Igor Radovanović poručio da će „hrvatski narod izabrati svog člana Predsjedništva“.
Ta poruka dobro sažima izbornu strategiju HDZ-a: mobilizirati što veći broj birača koji se politički identificiraju s hrvatskim nacionalnim blokom kako bi Filipović osvojila najveći broj glasova među kandidatima iz reda hrvatskog naroda.
Međutim, pravno će njene glasove moći dati svaki birač registriran u Federaciji BiH, bez obzira na nacionalno izjašnjavanje.
Sarajevo kao simbol kampanje
HDZ je izbor Sarajeva predstavio kao političku poruku da Hrvati žele ostati institucionalno prisutni i u glavnom gradu.
Dražen Trlin kazao je da Hrvati u Sarajevu nisu „prolaznici“, nego ljudi koji tom gradu pripadaju i žele u njemu ostati.
Takva poruka ima dodatnu političku težinu jer HDZ tradicionalno najveći dio izborne podrške dobija u kantonima i općinama sa znatno većim udjelom hrvatskog stanovništva.
Filipović kampanju pokušava predstaviti i kao generacijsku promjenu
Na svojoj zvaničnoj predizbornoj stranici Filipović poručuje da želi istovremeno štititi hrvatski identitet i insistirati na evropskoj budućnosti BiH, uz stav da politička prava jednog naroda ne moraju biti suprotstavljena pravima drugih.
To je nešto umjereniji tonalitet od dijela ranije retorike HDZ-a o izbornom zakonodavstvu.
Ipak, politički cilj ostaje isti: izbor kandidata kojeg HDZ smatra izrazom dominantne izborne volje hrvatskih birača i kasnija reforma izbornog sistema.
Zagreb otvoreno podržava Filipović
Filipović ima i snažnu političku podršku hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Na njenoj zvaničnoj kampanjskoj stranici objavljena je Plenkovićeva poruka u kojoj kaže da je vrijeme da Hrvati ponovo izaberu svog „legitimnog predstavnika“ u Predsjedništvu i otvoreno podržava njenu kandidaturu.
To pokazuje da pitanje njenog izbora nije samo unutrašnja tema HDZ-a BiH nego dio šire politike zvaničnog Zagreba prema položaju Hrvata u BiH.
Ravnopravnost jeste ustavni princip, ali spor je oko njenog značenja
Nije sporno da su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine niti da ustavni sistem sadrži brojne mehanizme njihove institucionalne zaštite.
Politički spor počinje kod pitanja šta ravnopravnost treba značiti u konkretnom izbornom modelu.
HDZ smatra da ona podrazumijeva mogućnost da hrvatski birački korpus praktično presudno određuje hrvatskog člana Predsjedništva.
Drugi politički akteri smatraju da bi takav princip dodatno institucionalizirao etničku podjelu birača i udaljio BiH od modela u kojem svaki građanin ima jednaku političku vrijednost glasa.
Predstojeći izbori taj spor neće riješiti jer će biti održani prema postojećim pravilima. Oni će, međutim, pokazati koliko biračke podrške Filipović može prikupiti unutar sistema koji HDZ već godinama želi promijeniti.
