Predsjedavajući Pododbora za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa Keith Self upozorio je da politička i sigurnosna nestabilnost na Zapadnom Balkanu i dalje predstavlja ozbiljan izazov za interese Sjedinjenih Američkih Država.
U uvodnom obraćanju na saslušanju pod nazivom „U.S. Policy and Regional Security Challenges in the Western Balkans“, Self je značajan dio govora posvetio Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu, ocijenivši da ključni sukobi u regiji tri decenije nakon ratova nisu trajno riješeni.
„Nestabilnost Balkana prijetnja je američkim interesima“
Self je rekao da nestabilnost Zapadnog Balkana smatra jednom od ozbiljnih prijetnji američkim nacionalnim sigurnosnim interesima u Evropi.
Podsjetio je da je u maju 2026. predvodio delegaciju Kongresa koja je posjetila regiju i razgovarala s predstavnicima vlasti, opozicije, nevladinog sektora, građanima, studentima i vojnim zvaničnicima.
„Očuvanje stabilnosti u regiji od suštinskog je značaja za budući uspjeh“, bila je, prema njegovim riječima, osnovna poruka tokom te posjete.
Self je istovremeno upozorio na hibridno djelovanje, diskriminaciju, političku stagnaciju i nastavak međuetničkih napetosti.
BiH pred izbore: „Etničke podjele i dalje traju“
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Self je Opće izbore 4. oktobra predstavio kao priliku za politički napredak i rješavanje konkretnih problema građana.
Ipak, upozorio je da podjele između Bošnjaka, Srba i Hrvata i dalje imaju veliki utjecaj na politički život zemlje.
Prema njegovom mišljenju, politička energija trebala bi se više usmjeravati na pitanja poput državne imovine i energetske politike, a manje na historijske sporove i međunacionalne sukobe.
To je politička procjena američkog kongresmena, a ne pravna ili službena ocjena stanja u BiH.
Self otvorio i pitanje budućnosti OHR-a
Posebno se osvrnuo na Ured visokog predstavnika.
Podsjetio je da funkcija visokog predstavnika nije zamišljena kao trajni oblik međunarodnog upravljanja Bosnom i Hercegovinom.
„Funkcija visokog predstavnika nije bila zamišljena kao trajna, a ipak smo ovdje 30 godina kasnije“, rekao je Self.
Prema njegovom tumačenju, krajnji cilj međunarodnog angažmana trebao je biti stvaranje političkih i institucionalnih uslova u kojima će domaće vlasti potpuno preuzeti odgovornost za upravljanje zemljom.
To ne znači da je Self pozvao na trenutno zatvaranje OHR-a.
Njegova izjava prije opisuje dugoročni cilj smanjivanja međunarodnog nadzora, dok formalni uslovi za zatvaranje OHR-a ostaju vezani za ranije utvrđenu međunarodnu politiku.
O Srbiji: „Mora biti faktor stabilnosti“
Self je rekao da je tokom boravka u Beogradu srbijanskim vlastima prenio očekivanje da Srbija djeluje kao stabilizirajući faktor na Zapadnom Balkanu.
Istovremeno ih je kritikovao zbog odnosa prema Kosovu i načina na koji dio državnih struktura tretira pravosnažno osuđene ratne zločince.
Posebno je spomenuo nedavnu sahranu Ratka Mladića u Beogradu.
Self Mladića nazvao „arhitektom genocida u Srebrenici“
Američki kongresmen nazvao je Mladića „arhitektom genocida u Srebrenici“, podsjećajući da je u julu 1995. ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Izraz „arhitekta“ predstavlja Selfovu političku formulaciju.
Pravna činjenica je da je Mladić pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Njegova sahrana 7. septembra u Beogradu okupila je hiljade ljudi, prisustvovali su i državni zvaničnici, a ceremonija je uključivala vojne elemente i počasti. Tijelo je nekoliko dana ranije u Srbiju dopremljeno državnim avionom.
Zato Selfova kritika da je Srbija davala državne počasti osuđenim ratnim zločincima ima činjeničnu osnovu u tretmanu Mladića nakon njegove smrti, iako Srbija formalno nije objavila da je riječ o državnoj sahrani.
Govorio i o Albancima u Preševskoj dolini
Self je tokom govora posebno izdvojio položaj albanske manjine na jugu Srbije.
Kazao je da je tokom kongresne posjete jedno od pitanja bilo poštivanje prava Albanaca u Preševskoj dolini, navodeći da zaštita manjinskih prava mora biti standard bez obzira na to o kojoj državi ili etničkoj zajednici je riječ.
Spomenuo je i probleme na pojedinim graničnim prijelazima Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije, ocjenjujući da blokade i administrativne prepreke dodatno podstiču regionalne napetosti.
Kosovo nazvao „strateškim partnerom SAD-a“
Najdirektnije poruke Self je poslao kada je govorio o Kosovu.
„Kosovo je nezavisan, demokratski i strateški partner Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je.
Istakao je da misija KFOR-a trenutno predstavlja ključni sigurnosni mehanizam koji odvraća Srbiju i Kosovo od potencijalnog oružanog sukoba.
Prema njegovom mišljenju, upravo zbog toga bi povlačenje američkih vojnika iz KFOR-a predstavljalo ozbiljan rizik za stabilnost.
To je Selfova sigurnosna procjena, a ne najava povlačenja američkih snaga.
Pozvao četiri članice NATO-a da priznaju Kosovo
Self je otišao i dalje te pozvao Grčku, Rumuniju, Slovačku i Španiju — četiri članice NATO-a koje ne priznaju Kosovo — da promijene svoju politiku.
Ocijenio je da njihov stav predstavlja jednu od najvećih prepreka ulasku Kosova u NATO i dugoročnoj stabilizaciji regije.
Self je ranije sponzorirao i rezoluciju Predstavničkog doma kojom se izražava podrška integraciji Kosova u NATO.
Međutim, njegovo zagovaranje članstva nije isto što i službena odluka NATO-a.
Prijem nove članice zahtijeva konsenzus svih članica Saveza, što upravo nepriznavanje Kosova od četiri države čini politički veoma značajnim.
„Sukobi su zamrznuti, a ne riješeni“
Najzvučniju ocjenu Self je ostavio za kraj obraćanja.
Prema njegovim riječima, i u Bosni i Hercegovini i na Kosovu ratovi jesu završeni, ali politički poredak koji je trebao donijeti trajnu stabilnost nije potpuno ostvaren.
„U BiH i na Kosovu sukobi su zamrznuti, a ne riješeni“, poručio je.
Ta formulacija ne znači da je Self Bosnu i Hercegovinu opisao kao područje aktivnog oružanog sukoba.
Govorio je o neriješenim političkim, etničkim i ustavnim sporovima koji, prema njegovoj procjeni, mogu ponovo proizvesti sigurnosne probleme ako ostanu bez rješenja.
To nije nova zvanična američka doktrina
Važno je napraviti razliku između funkcije kongresmena Selfa i izvršne vlasti SAD-a.
Self jeste predsjedavajući Pododbora za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, što mu daje važnu ulogu u kongresnom nadzoru američke politike prema Evropi.
Međutim, američku vanjsku politiku operativno vode predsjednik, State Department i druge institucije izvršne vlasti.
Njegov govor zato je značajan pokazatelj razmišljanja dijela američkog Kongresa, ali formulacije poput „zamrznutih sukoba“ ne treba automatski predstavljati kao novu službenu klasifikaciju Bosne i Hercegovine od strane SAD-a.
Pohvalio Trumpov fokus na Balkan
Self je pozitivno ocijenio pažnju koju administracija predsjednika Donalda Trumpa posvećuje regiji.
Posebno je spomenuo nastojanja za povećanje američkog izvoza energije te nominacije ambasadora za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i druge države regije.
Istovremeno je pozvao administraciju da popuni diplomatske pozicije i na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji.
Prema njegovom stavu, američko diplomatsko i vojno prisustvo mora ostati dovoljno snažno da Washington može utjecati na regionalnu sigurnost.
Poruka iz Kongresa: Balkan ponovo dobija veću pažnju
Selfov govor pokazuje da Zapadni Balkan i dalje zauzima značajno mjesto u sigurnosnim raspravama u američkom Kongresu.
Njegove poruke posebno izdvajaju nekoliko pitanja: stabilnost Bosne i Hercegovine nakon izbora, budućnost OHR-a, odnos Srbije prema ratnim zločinima i Kosovu, prava manjina te ostanak američkih vojnika u KFOR-u.
Najvažniji zaključak njegovog obraćanja nije da novi sukob mora izbiti, nego upravo suprotno — da Washington, prema njegovom mišljenju, treba ostati prisutan kako postojeći politički sporovi ne bi prerasli u sigurnosne krize.
Zato je formulacija o „zamrznutim sukobima“ prije svega upozorenje američkog kongresmena da Dejtonski sporazum u BiH i poslijeratni poredak na Kosovu još nisu uklonili sve izvore regionalne nestabilnosti.
