Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez saopćio je da je potpisao prijave protiv ukupno 37 pripadnika Oružanih snaga BiH zbog aktivnosti kojima su, prema njegovim navodima, veličali ili glorifikovali Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Od ukupnog broja prijavljenih, deset slučajeva već je kvalifikovano kao krivične prijave i, zajedno s prikupljenim dokaznim materijalom, dostavljeno Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na dalje postupanje.
Preostalih 27 slučajeva provjerava Generalni inspektorat
Helez je naveo da postupak nije završen za preostalih 27 pripadnika OS BiH.
Njihove slučajeve treba dodatno analizirati Generalni inspektorat Ministarstva odbrane BiH, koji će utvrđivati okolnosti spornih aktivnosti i eventualno postojanje elemenata krivične ili disciplinske odgovornosti. Ako se utvrde osnovi za sumnju na krivično djelo, i ti predmeti bit će proslijeđeni Tužilaštvu BiH.
Generalni inspektorat je upravo institucionalni mehanizam Ministarstva odbrane nadležan za pitanja integriteta, profesionalnog ponašanja i zakonitosti u sistemu odbrane.
Krivična prijava nije isto što i optužnica
Ovdje je posebno važno razlikovati nekoliko faza postupka.
Helez i Ministarstvo mogu prijaviti sumnju i dostaviti dokumentaciju, ali konačnu odluku o tome postoji li osnov za istragu donosi Tužilaštvo BiH. Eventualnu optužnicu također podiže Tužilaštvo, a o krivičnoj odgovornosti na kraju odlučuje sud.
Zato nije precizno napisati da je za deset pripadnika OS BiH već „utvrđeno krivično djelo“. Preciznije je reći da su njihove aktivnosti, prema procjeni unutar sistema odbrane, ocijenjene kao dovoljno ozbiljne da budu prijavljene državnom tužilaštvu.
Zakon posebno poznaje veličanje osuđenih ratnih zločinaca
Krivični zakon BiH u članu 145a sadrži posebne odredbe koje se odnose na javno odobravanje, negiranje ili opravdavanje pravosnažno utvrđenih zločina, ali i na veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine.
Stav (6) propisuje kaznu zatvora od najmanje tri godine za onoga ko takvu osobu „veliča na bilo koji način“.
Ipak, sama činjenica da je neka objava ili ponašanje prijavljeno ne znači automatski da su sva zakonska obilježja konkretnog krivičnog djela ispunjena. To se mora utvrđivati pojedinačno, na osnovu sadržaja, konteksta i dokaza.
Disciplinska odgovornost može postojati i bez krivične presude
Za pripadnike Oružanih snaga postoji i druga vrsta odgovornosti.
Zakon o službi u OS BiH propisuje da vojna disciplina obuhvata poštivanje pravila i principa ponašanja i u službi i van nje. Krivična odgovornost ne isključuje disciplinsku, a disciplinski postupak može se voditi nezavisno od krivičnog postupka.
To znači da pripadnik OS BiH može eventualno biti disciplinski sankcionisan zbog ponašanja kojim je narušio ugled, profesionalne standarde ili vojnu disciplinu čak i ako Tužilaštvo ne podigne optužnicu ili ako kasnije ne bude krivično osuđen.
Poseban kodeks reguliše i ponašanje na društvenim mrežama
Ministarstvo odbrane ima i poseban Kodeks ponašanja pripadnika MO i OS BiH na društvenim mrežama i online platformama.
Kršenje njegovih pravila može biti osnov za pokretanje disciplinskog postupka prema Zakonu o službi i drugim propisima.
To je važno jer se dio prijava posljednjih sedmica odnosio upravo na objave i sadržaje na društvenim mrežama.
Među prijavljenima dvojica tek primljenih pripadnika
Helez je posebno naveo da su među 37 prijavljenih i dvojica pripadnika koji su nedavno primljeni u Oružane snage BiH i trenutno se nalaze na obuci.
Prema njegovoj najavi, ako se u odgovarajućem postupku utvrdi njihova odgovornost, ugovori o prijemu u službu bit će im raskinuti.
Ni ovdje eventualni prekid angažmana ne treba predstavljati kao već donesenu odluku — ministar ga je uslovio ishodom postupka.
„Nulta tolerancija“
Helez je poručio da Oružane snage BiH, prema njegovom stavu, ne smiju biti institucija u kojoj služe osobe koje negiraju genocid ili veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince.
Njegova poruka o „nultoj toleranciji“ politički je i institucionalni stav ministra, dok konkretne sankcije moraju biti provedene kroz propisane disciplinske i krivične procedure.
OS BiH već ranije pokretale postupke zbog neprimjerenog ponašanja
Oružane snage BiH i ranije su javno saopćavale da ponašanje pripadnika koje narušava ugled institucije može predstavljati težu povredu vojne discipline, uz paralelno ispitivanje eventualne krivične odgovornosti.
U jednom ranijem slučaju Zajednički štab je naglasio da pripadnike obavezuju Zakon o službi i etički standardi te da će se disciplinska i krivična odgovornost utvrđivati odvojeno.
Sada je potez na Tužilaštvu BiH
Najvažniji naredni korak odnosi se na deset već dostavljenih prijava.
Tužilaštvo BiH treba pregledati dokazni materijal i odlučiti hoće li formirati ili nastaviti predmete, narediti dodatne istražne radnje ili zaključiti da nema dovoljno osnova za dalje krivično gonjenje.
Za sada nema javno objavljene informacije da je protiv bilo kojeg od ovih deset pripadnika potvrđena optužnica ili donesena sudska odluka.
Zato je najprecizniji zaključak da je 37 pripadnika OS BiH prijavljeno, deset slučajeva je već upućeno Tužilaštvu, a individualna odgovornost svih prijavljenih tek treba biti utvrđena.
