Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da inicijativa 14 zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH za preispitivanje i privremenu suspenziju Sporazuma o specijalnim paralelnim odnosima Republike Srpske i Srbije neće oslabiti veze Banje Luke i Beograda.
Naprotiv, Dodik tvrdi da će takvi politički potezi dovesti do njihovog dodatnog jačanja. Reagujući na inicijativu upućenu na više od 800 međunarodnih adresa, rekao je da Republika Srpska i Srbija imaju „najspecificnije“, odnosno izuzetno bliske veze koje, prema njegovoj ocjeni, ne može srušiti nijedna inicijativa iz Sarajeva.
Šta zapravo traži 14 državnih zastupnika?
Inicijativu je potpisalo 14 zastupnika u Predstavničkom domu PSBiH, među kojima su Denis Zvizdić, Saša Magazinović, Sabina Čudić, Predrag Kojović, Šemsudin Mehmedović i drugi.
Oni su od visokog predstavnika, PIC-a, Evropske unije, SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i drugih međunarodnih aktera zatražili hitno preispitivanje načina provođenja Sporazuma o specijalnim paralelnim odnosima Srbije i Republike Srpske i podršku njegovoj privremenoj suspenziji.
Potpisnici tvrde da se Sporazum koristi za aktivnosti koje ugrožavaju suverenitet i političku nezavisnost BiH, osporavanje državnih institucija i negiranje presuda međunarodnih sudova. To su njihovi političko-pravni navodi, koji sami po sebi ne proizvode suspenziju Sporazuma.
Dodik: „To će nas samo natjerati da se još više povežemo“
Dodik je odbacio samu mogućnost da inicijativa dovede do prekida posebnih odnosa sa Srbijom.
Prema njegovim riječima, pokušaj njihovog ograničavanja samo će podstaći vlasti Republike Srpske da saradnju s Beogradom dodatno prošire.
Takav stav dijeli i Klub zastupnika SNSD-a u državnom parlamentu, koji je poručio da Republika Srpska neće prekidati veze sa Srbijom „zato što to nekome u Sarajevu smeta“.
Ustav BiH zaista dopušta specijalne paralelne veze
Ovdje postoji važna pravna činjenica.
Ustav Bosne i Hercegovine izričito omogućava entitetima da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama.
Međutim, to pravo nije neograničeno: takvi odnosi moraju biti u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine. Na istom principu zasnovan je i Sporazum Republike Srpske i Srbije.
Sam tekst Sporazuma iz 2006. među svojim osnovama navodi upravo poštovanje „suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine“, kao i podjelu nadležnosti između Bosne i Hercegovine kao države i njenih entiteta.
Zato tvrdnja da su specijalne veze same po sebi protivne Daytonu nije tačna. Pravno pitanje može biti način njihove primjene ako bi konkretni sporazumi ili aktivnosti izašli izvan ustavnih nadležnosti entiteta ili ugrozili suverenitet BiH.
Može li inicijativa iz Parlamenta „ukinuti“ Sporazum?
Ne.
Četrnaest zastupnika nije donijelo obavezujuću odluku niti njihov dopis automatski suspenduje Sporazum.
Riječ je o političkoj inicijativi međunarodnim akterima kojom se traži preispitivanje njegovog provođenja i podrška eventualnoj suspenziji. Sam Sporazum iz 2006. zaključile su Republika Srbija i Republika Srpska, a njegov status ne mijenja se samim slanjem parlamentarnog pisma.
Dodik zatim otišao znatno dalje: „Ne zovite BiH državom“
Dodik je u nastavku nastupa ponovo osporio državnost Bosne i Hercegovine.
Pozvao je Srbe da, kako je kazao, ne izgovaraju puno ime Bosne i Hercegovine i da je „nikada ne zovu državom“.
Takva izjava je politički stav predsjednika SNSD-a, ali je pravno netačna.
Važeći Ustav BiH izričito utvrđuje kontinuitet Bosne i Hercegovine kao države prema međunarodnom pravu. Republika Srpska i Federacija BiH postoje kao njeni entiteti, a ne kao zasebne države. Upravo se i Sporazum o specijalnim paralelnim odnosima u vlastitom tekstu poziva na Bosnu i Hercegovinu „kao državu“.
Paradoks u Dodikovoj poruci
Upravo tu se pojavljuje pravno zanimljiva kontradikcija.
Dodik se poziva na Dayton i ustavno pravo Republike Srpske na specijalne odnose sa Srbijom, ali istovremeno osporava državnost BiH koju isti taj ustavni okvir potvrđuje.
Drugim riječima, pravo RS-a na specijalne veze sa Srbijom postoji zato što ga dopušta Ustav BiH, a isti Ustav jasno određuje da je BiH država i da takve veze ne smiju ugroziti njen suverenitet i teritorijalni integritet.
Dodik napao i Konakovića
Predsjednik SNSD-a ponovo je kritikovao i ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, koristeći uvredljive kvalifikacije i tvrdeći da Bosna i Hercegovina „ne bi postojala da ima pravde“.
Izjava dolazi u vrijeme ozbiljno pogoršanih odnosa Sarajeva i Beograda nakon Konakovićeve odluke da dvojicu predstavnika Ambasade Srbije proglasi nepoželjnim osobama zbog političke krize nastale nakon državnog tretmana Ratka Mladića.
Dodikove kvalifikacije o Konakoviću i samom postojanju BiH politička su retorika, a ne pravne činjenice.
Specijalne veze ostaju, ali nisu iznad Ustava BiH
Sporazum Republike Srpske i Srbije trenutno je na snazi i ima ustavno uporište.
Međutim, njegovo postojanje ne daje Republici Srpskoj pravo da vodi zasebnu vanjsku politiku ili djeluje protiv suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Zato je precizan zaključak da inicijativa 14 zastupnika ne može sama srušiti specijalne paralelne veze, ali je jednako netačno tvrditi da su te veze neograničene ili izvan domašaja Ustava BiH.
