Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković učestvovao je na 19. međunarodnoj konferenciji Dubrovnik Forum, održanoj 26. i 27. juna pod nazivom “Doba multipolarnosti: puno smjerova, jedna budućnost”.
Dubrovnik Forum okupio je predstavnike vlada, međunarodnih organizacija, akademske zajednice i poslovnog sektora, a fokus razgovora bio je na sigurnosnim izazovima, međunarodnoj saradnji, evropskoj perspektivi zapadnog Balkana i odnosima u sve složenijem globalnom poretku.
Govoreći na panelu posvećenom odnosima Evropske unije i zapadnog Balkana, Konaković je ocijenio da Bosna i Hercegovina prolazi kroz najozbiljniju političku krizu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Prema njegovim riječima, riječ nije prvenstveno o etničkoj krizi, već o geopolitičkom pritisku i djelovanju politika koje, kako tvrdi, usporavaju evropski put Bosne i Hercegovine.
Konaković je posebno kritikovao predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, nazivajući ga ključnim nosiocem ruskog uticaja u BiH. Naveo je da Dodik, prema njegovoj ocjeni, blokira reformske procese, rad institucija i realizaciju sredstava iz Plana rasta Evropske unije.
Ministar je pozvao međunarodne partnere da, kako je kazao, ne posmatraju političke blokade u BiH kao uobičajene nesuglasice, već kao prijetnju stabilnosti države i regiona.
“Bosna i Hercegovina ima pravo i obavezu da zaštiti svoj ustavni poredak, suverenitet i teritorijalni integritet”, poručio je Konaković.
Pomirenje nije moguće bez poštivanja presuda
Govoreći o odnosima u regionu, Konaković je istakao da istinsko pomirenje ne može biti zasnovano na negiranju presuđenih činjenica, historijskom revizionizmu i veličanju ratnih zločinaca.
Posebno je ukazao na negiranje genocida u Srebrenici i na slučaj Novaka Đukića, pravosnažno osuđenog za zločin na tuzlanskoj Kapiji.
Konaković je rekao da Srbija, prema njegovom stavu, mora pokazati veći stepen spremnosti za suočavanje s prošlošću i poštivanje sudskih presuda.
Naglasio je da dostojanstvo žrtava, međunarodno pravo i pravosnažne presude moraju biti temelj svakog ozbiljnog procesa pomirenja u regionu.
Saradnja s Hrvatskom, ali i otvorena pitanja
Ministar je istovremeno govorio o pozitivnim primjerima saradnje Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Kao važne iskorake izdvojio je izmjene Zakona o strancima koje bi omogućile posebne vize za profesionalne vozače, novi ugovor o graničnim prijelazima te međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Ipak, upozorio je da pojedine poruke iz Hrvatske, prema njegovoj ocjeni, zadiru u unutrašnje ustavno uređenje BiH, posebno kada se govori o preuređenju zemlje, crtanju novih mapa ili uspostavi trećeg entiteta.
Konaković je izrazio nadu da će u Zagrebu i Beogradu prevladati odgovorne politike koje će biti usmjerene na saradnju, međusobno uvažavanje i evropsku budućnost zapadnog Balkana.
“Bosna i Hercegovina, zbog stalnih nasrtaja na njen ustavni poredak, spava s jednim okom otvorenim”, poručio je.
Poziv EU i SAD-u da ostanu angažovani
Na kraju obraćanja Konaković je poručio da BiH ima historijsku priliku da ubrza evropske integracije kroz Plan rasta Evropske unije i proces postepene integracije.
Ocijenio je da će ta prilika biti ugrožena ukoliko međunarodni partneri ne prepoznaju politike koje, prema njegovim riječima, blokiraju reforme i ugrožavaju stabilnost države.
Pozvao je Evropsku uniju, Sjedinjene Američke Države i druge međunarodne partnere da ostanu snažno angažovani u Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu.
Na panelu su, uz Konakovića, učestvovali ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović, ministar za Evropu i vanjske poslove Albanije Ferit Hoxha, ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko, generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Amer Kapetanović i austrijska izaslanica Urlike Hartmann.
