Reakcija bivšeg reisu-l-uleme Mustafa Cerić uslijedila je nakon teksta izraelskog advokata Marc Zell objavljenog u The Jerusalem Post, u kojem se problematizira pitanje sankcija Milorad Dodik i navodnog utjecaja bošnjačkog faktora.
U svom odgovoru, također objavljenom u istom mediju, Cerić ističe da se ne radi samo o političkom neslaganju, već o pokušaju reinterpretacije historijskih i pravnih činjenica u Bosni i Hercegovini. Ključno pitanje, prema njegovim riječima, jeste da li sankcije predstavljaju destabilizaciju ili su, naprotiv, nužan preduslov za očuvanje pravnog poretka i trajnog mira.
Cerić naglašava da se sankcije ne uvode na osnovu identiteta, već ponašanja, te da su stavovi i postupci Dodika – uključujući negiranje genocida i osporavanje sudskih odluka – u suprotnosti s temeljnim principima demokratskog društva. U tom kontekstu podsjeća na presude Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, koje su, kako ističe, zasnovane na dokazima i pravnim procedurama.
Posebno problematičnim ocjenjuje narativ koji bošnjačku zajednicu prikazuje kao instrument vanjskih utjecaja, upozoravajući da takav pristup vraća etno-religijske podjele koje je poslijeratni poredak nastojao prevazići. Naglašava da Bosna i Hercegovina nije “proxy bojište civilizacija”, već pluralno društvo čija stabilnost zavisi od zajedničkog pravnog okvira uspostavljenog kroz Dejtonski mirovni sporazum.
U svom tekstu Cerić se osvrće i na simboliku Sarajevska hagada, ističući da ona predstavlja primjer međuvjerske solidarnosti i historijskog suživota u Bosni i Hercegovini. Podsjeća da su tokom Drugog svjetskog rata lokalni akteri, uključujući muslimane, rizikovali živote kako bi zaštitili ovaj vrijedni rukopis, što, prema njegovim riječima, osporava tvrdnje o antisemitizmu među Bošnjacima.
Zaključno, Cerić upozorava da relativizacija pravosnažnih presuda i predstavljanje sankcija kao političke pristranosti potkopava univerzalnost pravde. Smatra da bi eventualno ukidanje sankcija bez promjene ponašanja značilo legitimizaciju politika koje narušavaju stabilnost i pravni poredak.
Poručuje da budućnost Bosne i Hercegovine ne zavisi od dominacije jedne zajednice nad drugom, već od dosljedne primjene zakona, očuvanja historijske istine i odbacivanja narativa koji produbljuju podjele.
