Društvo za ugrožene narode u Bosni i Hercegovini izrazilo je ozbiljnu zabrinutost zbog najave osnivanja tzv. „Centra za borbu protiv terorizma“ u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, koji bi trebao djelovati pod rukovodstvom mađarske elitne antiterorističke jedinice TEK (Terrorelhárítási Központ).
Osnivanje centra najavljeno je 28. januara u Zalužanima kod Banje Luke, a informaciju su saopćili ministar unutrašnjih poslova RS Željko Budimir i direktor TEK-a Hajdú János.
Upozorenje na politički i sigurnosni kontekst
Direktorica Društva za ugrožene narode u BiH Belma Zulčić upozorila je da ova odluka dolazi u izuzetno osjetljivom političkom trenutku, obilježenom institucionalnim blokadama, izbornim nepravilnostima i slabljenjem vladavine prava u Republici Srpskoj, ali i na državnom nivou.
Kako je istakla, prisustvo stranih sigurnosnih struktura u takvom kontekstu otvara ozbiljna pitanja ustavne legitimnosti, nadležnosti i demokratske kontrole, te može predstavljati presedan koji dodatno destabilizira političke odnose u Bosni i Hercegovini.
Sigurnosna saradnja mora biti na državnom nivou
Zulčić je podsjetila da je Bosna i Hercegovina suverena država s jasno definisanim ustavnim nadležnostima u oblasti unutrašnje sigurnosti.
„Svaka saradnja sa stranim sigurnosnim akterima mora se odvijati isključivo na državnom nivou, uz jasnu pravnu osnovu i parlamentarni nadzor. Aranžmani na entitetskom nivou direktno ugrožavaju ustavni poredak i povećavaju rizik od političke instrumentalizacije policijskih struktura“, poručila je.
Veze Orbána i Dodika dodatno problematiziraju situaciju
Društvo za ugrožene narode posebno upozorava na dugogodišnje bliske političke odnose između mađarskog premijera Viktora Orbána i Milorada Dodika, kao i SNSD-a.
Ti odnosi, navodi se, uključuju uzajamnu političku podršku, ekonomske aranžmane i kritički odnos prema evropskim mehanizmima vladavine prava. Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da i Orbán i Dodik održavaju bliske odnose s rukovodstvom Ruske Federacije.
Strah od šireg geopolitičkog utjecaja
Prema ocjeni Društva, osnivanje centra pod mađarskim rukovodstvom ne može se posmatrati kao izolovana sigurnosna mjera, već kao dio šireg geopolitičkog obrasca jačanja autoritarnih mreža i hibridnog utjecaja u jugoistočnoj Evropi.
Zahtjevi za transparentnost i međunarodni nadzor
Na kraju, Društvo za ugrožene narode zatražilo je:
- Potpunu transparentnost o mandatu, nadležnostima i pravnoj osnovi djelovanja mađarske jedinice
- Uključivanje državnih institucija BiH u sve procese
- Nezavisnu međunarodnu provjeru ove mjere, posebno od strane Vijeća Evrope i OSCE-a
Poručeno je da sigurnosna saradnja ne smije služiti jačanju nacionalističkih politika niti zaobilaženju ustavnih nadležnosti države Bosne i Hercegovine.
