Bosna i Hercegovina posljednjih godina bilježi snažan rast izvoza oružja i vojne opreme, čime se sve jasnije pozicionira kao važan igrač u evropskoj namjenskoj industriji. Povećana potražnja, posebno zbog rata u Ukrajini, dovela je do toga da je vrijednost izvoza u protekloj godini dostigla oko pola milijarde konvertibilnih maraka, svrstavajući ovu granu među najbrže rastuće sektore domaće privrede.
Iza pozitivnih brojki, međutim, kriju se ozbiljni strukturni izazovi. Procjenjuje se da se oko dvije trećine sirovina i poluproizvoda potrebnih za proizvodnju uvozi iz inostranstva, što domaće proizvođače čini izrazito zavisnim od globalnih lanaca snabdijevanja, političkih okolnosti i kretanja cijena osnovnih inputa.
Izvozni potencijal, ali skromna profitabilnost
Prema dostupnim podacima, među deset najvećih izvoznika iz BiH u 2025. godini nalazi se samo jedna kompanija iz namjenske industrije – Igman d.d. Istovremeno, BNT Novi Travnik ostvario je prihod od oko 41 milion KM i godinu završio s dobiti od približno četiri miliona KM. Ovi podaci ukazuju na snažan proizvodni i izvozni potencijal, ali i na relativno nisku profitabilnost sektora u odnosu na obim poslovanja.
Tokom 2025. godine većina kompanija prošla je kroz djelimičnu ili potpunu konsolidaciju, s naglaskom na očuvanje likvidnosti. Detaljnija slika stanja očekuje se tek nakon najavljene revizije poslovanja, dok se trenutno rezultati sektora uglavnom prate kroz izvoznu statistiku, koja bilježi stabilan rast.
Investicije i neizvjesnosti
Posebnu pažnju izazvala je pojava kompanije Regulus, stranog investitora zainteresiranog za ulazak u vlasničku strukturu pojedinih firmi. Ipak, problemi koje Regulus ima u poslovanju s Ukrajinom, kao i složen odnos s Vladom Federacije BiH, buduću saradnju čine neizvjesnom.
S druge strane, najavljena investicija od 25 miliona KM u Pretis d.d. mogla bi donijeti značajnu modernizaciju pogona i povećanje domaće proizvodnje, što se smatra jednim od ključnih koraka ka jačanju sektora.
Ključni izazov ostaje – domaća sirovinska baza
Ulazak u 2026. godinu donosi dodatne pritiske, među kojima su i nove američke carinske tarife, zbog kojih bh. kompanije intenzivnije traže alternativna tržišta. Paralelno s tim, sve češće se naglašava potreba za obnovom domaćih kapaciteta za proizvodnju baruta, čelika i drugih ključnih materijala.
Stručnjaci upozoravaju da bez smanjenja zavisnosti od uvoza i jačanja domaće sirovinske baze rast izvoza može ostati kratkoročan uspjeh, a ne temelj dugoročno održivog razvoja namjenske industrije.
U tom kontekstu, najavljeni projekti izgradnje novih pogona i razvoja novih proizvoda mogli bi predstavljati važan zaokret, ali samo ako budu dosljedno provedeni u okviru Strategije razvoja namjenske industrije BiH 2024–2035. godine.
