Kako će ukidanje američkih sankcija uticati na političku dinamiku u BiH?
Ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku i pojedinim zvaničnicima Republike Srpske otvorilo je novo poglavlje u odnosima između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država. Prema ocjenama diplomata, ova odluka mogla bi imati dugoročne posljedice po unutrašnju političku dinamiku i regionalnu stabilnost.
Očekivanja američke administracije
Dopisnik Federalne televizije iz Washingtona Ivica Puljić prenio je u Dnevniku 2 da Washington sada očekuje dosljedno poštivanje svih postignutih dogovora.
“Očekuje se da Milorad Dodik ispuni sve ono što je dogovoreno. To podrazumijeva i da ne djeluje iz pozadine, niti utiče na odluke umjesto novoimenovanih zvaničnika”, izjavio je Puljić, pozivajući se na izvor iz State Departmenta.
Kao ključni test navodi se da će međunarodni partneri pomno pratiti da li Ana Trišić-Babić, kao vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske, djeluje samostalno i u okviru zakonskih nadležnosti. U slučaju kršenja dogovorenih principa, SAD bi mogle ponovo reagovati i razmotriti vraćanje sankcija.
Fokus na stabilnosti i regionalnoj saradnji
Puljić je naglasio da američki interes nadilazi odnose s Dodikom te da Washington prioritetno želi stabilnost Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana.
“Zvanična politika je da sve strane pokažu spremnost na saradnju. Prioritet je stabilnost, jer SAD žele imati više prostora za strateške izazove u drugim dijelovima svijeta”, kazao je Puljić.
Sjedinjene Američke Države, dodao je, i dalje podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i evropski put BiH, ali uz smanjenu sklonost direktnim intervencijama.
Podjele u američkoj politici
Puljić je istakao da u američkoj političkoj javnosti ne postoji jedinstven stav o ukidanju sankcija. Dok jedni smatraju da je odluka opravdana u cilju stabilnosti, drugi upozoravaju da se time šalje pogrešna poruka o odgovornosti političkih aktera.
“Dio političkog spektra smatra da sankcije nije trebalo ukidati, posebno imajući u vidu ranije sporne izjave i postupke”, dodao je dopisnik FTV-a.
Prema njegovim riječima, podrška ukidanju sankcija dolazi iz konzervativnih krugova, često povezanih s vjerskim i ideološkim lobijima u SAD-u.
Reakcije u Republici Srpskoj
U Republici Srpskoj odluka o ukidanju sankcija dočekana je s velikim zadovoljstvom. Međutim, Puljić napominje da se mjere ne odnose na sve zvaničnike RS-a.
“Ukidanje sankcija odnosi se na Dodika, članove njegove porodice i najbliže saradnike. Druge osobe i dalje su pod restriktivnim mjerama”, pojasnio je.
Troškovi lobiranja u SAD-u
Puljić je podsjetio i na navode New York Timesa prema kojima je Republika Srpska na lobiranje u SAD-u trošila oko 300.000 dolara mjesečno, što bi u višegodišnjem zbiru iznosilo do 20 miliona dolara.
“Prema objavljenim navodima, ta sredstva dolazila su iz budžeta RS-a, a dio osoba angažovanih u lobističkim strukturama ranije je bio procesuiran u SAD-u”, dodao je Puljić.
Zaključak: test stabilnosti i političke zrelosti
Ukidanje sankcija Sjedinjenih Američkih Država prema zvaničnicima Republike Srpske moglo bi se pokazati kao ključni test političke zrelosti domaćih institucija. Iako Washington privremeno smanjuje pritisak, pažljivo će pratiti svaku odluku vlasti RS-a, dok međunarodna zajednica očekuje da Bosna i Hercegovina zadrži kurs prema evropskim integracijama.
