Više od 120 kompanija već je potvrdilo učešće na trećem sajmu zapošljavanja „Gledaj sebi posla“, koji će 3. i 4. septembra biti održan u Sarajevu, dok federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić upozorava na paradoks tržišta rada u Federaciji BiH — istovremeno veliki broj ljudi nalazi se na evidencijama nezaposlenih, a poslodavci u pojedinim sektorima sve teže pronalaze radnike.
Delić smatra da sajmovi mogu povezati poslodavce i kandidate, ali da sami ne mogu riješiti strukturne probleme. Ključ vidi u reformi evidencija nezaposlenih, obrazovanja, radnog zakonodavstva i sistema zapošljavanja domaće i strane radne snage.
Više od 200.000 na evidencijama, a firme ne mogu pronaći radnike
Prema najnovijim dostupnim podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, krajem juna u cijeloj zemlji bilo je 305.500 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja, pri čemu se najveći broj odnosi na Federaciju BiH.
Delić upozorava da sama evidencija nezaposlenih ne pokazuje koliko ljudi zaista aktivno traži posao.
Upravo zato Ministarstvo insistira na novom Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, kojim bi trebalo razdvojiti aktivne tražioce zaposlenja od osoba koje se na evidencijama nalaze prvenstveno radi ostvarivanja drugih prava.
„Zakon je trebalo promijeniti prije deset godina“
Delić smatra da sadašnji sistem više ne odgovara ni radnicima ni poslodavcima.
„Ne možemo reći da postoji samo jedan glavni problem, jer su svi ti problemi međusobno povezani. Ali u osnovi tog nonsensa koji danas živimo jeste zakon koji nije prilagođen ni potrebama poslodavaca ni nezaposlenih osoba“, kazao je za Fenu.
Prema njegovoj procjeni, bez preciznijih evidencija institucije ne mogu kvalitetno planirati programe zapošljavanja, prekvalifikacije i subvencija, dok poslodavci nemaju realnu sliku o raspoloživoj domaćoj radnoj snazi.
Delić pritom naglašava da osobu koja nije aktivni tražilac posla ne treba automatski označiti kao nekoga ko ne želi raditi, jer razlozi mogu biti različiti.
Zakon ponovo u Parlamentu
Novi prijedlog Zakona o posredovanju Vlada FBiH utvrdila je u julu i uputila u parlamentarnu proceduru. Prema obrazloženju Vlade, jedno od njegovih najvažnijih rješenja upravo je razdvajanje aktivnih tražilaca zaposlenja od osoba koje preko službi za zapošljavanje ostvaruju druga prava.
Delić tvrdi da su ranije verzije reforme ostajale bez dovoljne političke podrške te za usporavanje promjena odgovornost dijelom prebacuje na stranke u Parlamentu.
Takva ocjena predstavlja njegov politički stav; konačna sudbina novog prijedloga zavisit će od glasanja oba doma Parlamenta FBiH.
Sajam 3. i 4. septembra u Sarajevu
Treći sajam „Gledaj sebi posla“ održava se 3. i 4. septembra u Hotelu Hills u Sarajevu.
Još 20. augusta organizatori su navodili više od 100 kompanija, dok je do 29. augusta broj potvrđenih učesnika premašio 120.
Sajam zajedno organiziraju Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalni zavod za zapošljavanje, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom i UN Women.
Cilj je na jednom mjestu povezati kompanije, nezaposlene, zaposlene koji žele promijeniti posao, službe za zapošljavanje i privatne agencije.
Ugovor se rijetko potpisuje istog dana
Delić upozorava da uspjeh sajma ne treba mjeriti samo brojem posjetilaca ili kompanija.
Razgovor održan tokom sajma može tek kasnije završiti pozivom na intervju ili ugovorom o radu, pa se efekti manifestacije mogu procjenjivati tek nakon određenog vremena.
Za kandidate je, prema njegovim riječima, posebno važno što direktno mogu pitati poslodavce kakve radnike traže, kolika su primanja i kakvi su uslovi rada.
Građevina, industrija i ugostiteljstvo traže radnike
Jedan od najvećih problema tržišta rada jeste to što se ponuda radnika i potrebe privrede ne poklapaju.
Delić navodi građevinarstvo, prerađivačku industriju i ugostiteljstvo kao djelatnosti u kojima je nedostatak zaposlenih posebno izražen.
Situacija se dodatno komplikuje tokom turističke sezone, kada dio domaćih radnika privremeno odlazi raditi u Hrvatsku i druge zemlje regiona.
Istovremeno, sektori koji su prije nekoliko godina bilježili snažnu potražnju, poput IT industrije, danas mogu imati drugačije potrebe.
Delić: Problem su i plaće i uslovi rada
Ministar ne prebacuje svu odgovornost na nezaposlene niti na institucije.
Ističe da dio poslodavaca ne nudi dovoljno dobra primanja i radne uslove da bi zadržao domaću radnu snagu.
To je posebno važno u raspravi o uvozu stranih radnika, jer nedostatak prijavljenih kandidata ne znači automatski da domaćih radnika nema — pitanje je i pod kojim uslovima žele prihvatiti određeni posao.
Kada domaćih nema, lakše zapošljavanje stranaca
Delić ipak smatra da privredi mora biti omogućeno zapošljavanje stranaca kada domaće radne snage objektivno nema dovoljno.
Parlament FBiH je tokom proljeća usvojio izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca. Predstavnički dom podržao ih je u martu, Dom naroda 21. aprila, a zakon je objavljen u „Službenim novinama FBiH“ broj 36/26.
Cilj izmjena je skratiti procedure izdavanja radnih dozvola uz zadržavanje principa prema kojem domaća radna snaga treba imati prioritet.
Novi Zakon o radu još nije pred Parlamentom
Ministarstvo paralelno priprema i novi Zakon o radu.
Delić navodi da je tekst pripremljen i da se čekaju potrebna mišljenja prije nego što bude upućen Vladi FBiH, a zatim Parlamentu.
Najavljene promjene trebale bi obuhvatiti savremenije oblike rada, rad na daljinu, elektronske evidencije, radno vrijeme i druga pitanja prava radnika i potreba poslodavaca.
Zato još nije riječ o usvojenom zakonu, već o reformskom prijedlogu čiji konačni sadržaj može biti mijenjan tokom procedure.
Garancija za mlade: Do posla za četiri mjeseca
Jedan od modela koje Ministarstvo želi razvijati jeste Garancija za mlade.
Ideja je da osoba nakon završetka obrazovanja ne provodi približno godinu čekajući prvi posao, već da joj se u znatno kraćem roku ponudi zaposlenje, pripravništvo, nastavak obrazovanja ili dodatna obuka.
Delić navodi cilj od približno četiri mjeseca i kaže da se model već pilotira preko službi za zapošljavanje u Čitluku i Visokom.
Reforma važnija od jednog sajma
Sajam sa više od 120 kompanija može otvoriti hiljade razgovora između poslodavaca i potencijalnih zaposlenika, ali ne rješava osnovni paradoks tržišta rada.
Federacija istovremeno ima veliki broj osoba prijavljenih na zavodima, nedostatak radnika u pojedinim zanimanjima, odlazak zaposlenih u inozemstvo i sve veće potrebe za uvozom radne snage.
Zbog toga će stvarni test reforme biti mnogo širi: jesu li evidencije nezaposlenih realne, mogu li plaće i radni uslovi zadržati ljude u zemlji, prati li obrazovanje potrebe privrede i mogu li poslodavci brzo doći do radnika kada ih zaista nema na domaćem tržištu.
