Politička scena BiH ulazi u novu fazu neizvjesnosti: najavljuju se promjene u međunarodnom nadzoru
Politička scena u Bosni i Hercegovini ulazi u novu fazu neizvjesnosti i mogućih promjena. Nakon potvrde o ukidanju američkih sankcija pojedinim domaćim akterima, u diplomatskim krugovima pojavile su se i spekulacije o mogućem odlasku visokog predstavnika Christiana Schmidta iz BiH.
Prema nezvaničnim informacijama, kao mogući termin njegovog povlačenja spominje se sredina naredne godine, iako Ured visokog predstavnika (OHR) za sada nastavlja s radom.
OHR ostaje, ali s ograničenim ovlastima
Izvori bliski međunarodnim institucijama tvrde da Bonske ovlasti — mehanizam koji omogućava visokom predstavniku da interveniše u slučaju blokada — ostaju na snazi, ali će se ubuduće primjenjivati samo u izuzetnim situacijama.
Analitičari navode da ovaj pristup odražava šire diplomatske smjernice međunarodne zajednice, posebno u kontekstu promjena američke i evropske politike prema regionu.
“Dogovor” koji bi mogao promijeniti odnose snaga
Urednik portala Politicki.ba, Sead Numanović, izjavio je za Vijesti u 7 da je Schmidt „u složenoj poziciji“ i da postoji dogovor međunarodnih aktera koji podrazumijeva njegovo postepeno povlačenje.
„Prema mojim saznanjima, potvrđenim iz više izvora, Christian Schmidt bi u narednom periodu mogao napustiti dužnost. Međunarodna zajednica ne planira ukidanje OHR-a, ali će se Bonske ovlasti koristiti restriktivno“, naveo je Numanović.
Može li BiH funkcionisati bez međunarodnog nadzora?
Pitanje budućnosti OHR-a ponovo otvara raspravu o institucionalnoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Novinar i kolumnista Dragan Bursać upozorava da bi smanjenje međunarodne uloge u trenutku geopolitičke nestabilnosti moglo dodatno produbiti političke podjele.
„Uklanjanje faktora nadzora sada bi moglo stvoriti dodatne izazove. Dio političkih struktura želi manje međunarodnog prisustva, dok drugi smatraju da je podrška OHR-a i dalje ključna“, ističe Bursać.
Lobiranje, sankcije i međunarodni pritisci
Posljednjih godina uložen je značajan novac u lobističke aktivnosti pojedinih političkih lidera, s ciljem jačanja međunarodnog položaja. Ipak, sankcije, političke napetosti i diplomatske podjele i dalje oblikuju odnose unutar BiH.
Analitičari smatraju da se trenutno testira otpornost institucija i njihova sposobnost da funkcionišu bez stalnog međunarodnog nadzora.
„Administracija SAD-a otvara prostor za novi pristup — manje direktnog uplitanja, više partnerstva i odgovornosti domaćih aktera“, zaključuje Bursać.
Šta slijedi?
U narednim mjesecima pažnju će privlačiti buduće odluke OHR-a, kao i reakcije međunarodnih partnera, posebno u svjetlu promjena u Vijeću sigurnosti UN-a i mogućeg nove faze međunarodne politike prema BiH.
