Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić oštro je kritikovala ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića nakon njegove odluke da dvojicu predstavnika Ambasade Srbije u Sarajevu proglasi nepoželjnim osobama.
Trivić je potez nazvala „najvećom političkom glupošću od Dejtona naovamo“ i upozorila da bi mogao dodatno pogoršati odnose Bosne i Hercegovine i Srbije u trenutku izrazito visokih političkih tenzija. Njena reakcija objavljena je 8. septembra u okviru saopćenja Narodnog fronta.
Konaković dao dvojici predstavnika Srbije 48 sati da napuste BiH
Konaković je u utorak objavio da je vojnog atašea Ambasade Srbije Milana Dulanovića i Darka Maksimovića, savjetnika predstavnika Bezbjednosno-informativne agencije Srbije, proglasio nepoželjnim osobama.
Dao im je 48 sati da napuste Bosnu i Hercegovinu, uz najavu poništavanja njihovih diplomatskih iskaznica. Kao pravni osnov naveo je Pravilnik o proglašavanju nepoželjnim i neprihvatljivim osobama koji je Predsjedništvo BiH usvojilo 2004. godine.
Mjera je uslijedila nakon pogoršanja odnosa Sarajeva i Beograda zbog državnog tretmana Ratka Mladića nakon njegove smrti i njegove sahrane u Srbiji. Konaković je prethodno najavio i povlačenje većeg dijela osoblja Ambasade BiH u Beogradu te svođenje odnosa sa Srbijom na najniži nivo.
Trivić: „Ovo nije samo predizborno dodvoravanje“
Trivić smatra da odluka nije samo Konakovićev pokušaj političke mobilizacije birača tokom predizborne kampanje.
Nazvala ju je „političkim divljaštvom“ i povezala s reakcijama koje su nakon Mladićeve smrti dolazile iz Federacije BiH.
Pritom je posebno prozvala Konakovića, ministra odbrane Zukana Heleza i federalnog ministra unutrašnjih poslova Ramu Isaka, tvrdeći da su njihove izjave sadržavale elemente raspirivanja nacionalne i vjerske netrpeljivosti.
To je Trivićkina pravna i politička kvalifikacija. Nisam pronašao potvrdu nadležnog tužilaštva ili suda da njihove konkretne izjave predstavljaju krivično djelo, pa ih nije opravdano tako označavati kao utvrđenu činjenicu.
Trivić bila na Mladićevoj sahrani
Trivić je u reakciji potvrdila da je i sama prisustvovala sahrani Ratka Mladića u Srbiji.
Poručila je da je odlazak građana i političkih predstavnika iz Republike Srpske na sahranu bio jedan od povoda za poteze koje je Konaković kasnije poduzeo.
Samo prisustvo sahrani nije isto što i krivično djelo niti samo po sebi predstavlja pravno utvrđeno veličanje. Eventualna odgovornost zavisila bi od konkretnih javnih poruka i postupaka.
Ratko Mladić je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Optužila „političare iz Sarajeva“ za mržnju prema RS-u
Trivić je zatim iznijela mnogo širu tvrdnju, tvrdeći da političarima iz Sarajeva, bez obzira pripadaju li bošnjačkim nacionalnim ili građanskim strankama, zapravo smetaju postojanje Republike Srpske i njene veze sa Srbijom.
Takva formulacija predstavlja političku generalizaciju.
Republika Srpska jeste ustavna kategorija u okviru Bosne i Hercegovine, a Ustav BiH omogućava entitetima uspostavljanje posebnih paralelnih odnosa sa susjednim državama pod uslovom da su oni u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH.
Iz protivljenja određenom potezu Srbije ili političara iz RS-a zato se ne može automatski zaključiti protivljenje samom ustavnom postojanju Republike Srpske.
Šta ako Srbija uvede kontramjere?
Trivić je upozorila da bi Srbija mogla odgovoriti recipročnim diplomatskim ili ekonomskim mjerama.
Beograd se već zvanično oglasio. Ministarstvo vanjskih poslova Srbije odluku je nazvalo nekonstruktivnom i optužilo Konakovića za eskalaciju, ali je istovremeno saopćilo da Srbija „neće doprinositi spirali eskalacije“ i da će pažljivo razmotriti pravne, političke i diplomatske posljedice. Nisu objavljene konkretne kontramjere.
Zato zasad nije moguće tvrditi da će Srbija odgovoriti protjerivanjem diplomata ili ekonomskim restrikcijama.
Srbija jeste jedan od najvećih trgovinskih partnera BiH
Trivić je u jednom dijelu upozorila i na moguće posljedice po ekonomiju Bosne i Hercegovine.
Tačno je da je Srbija među najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima BiH. Prema podacima FIPA-e, ukupna robna razmjena sa Srbijom u 2025. iznosila je oko 2,585 milijardi eura, odnosno približno 10,8 posto ukupne trgovinske razmjene BiH.
To znači da bi šira trgovinska eskalacija mogla imati ekonomske posljedice.
Međutim, sama diplomatska odluka o dvojici predstavnika Ambasade ne znači da će automatski biti uvedene trgovinske restrikcije.
Tvrdnja o hiljadama radnih mjesta u namjenskoj industriji nije potvrđena
Trivić je posebno upozorila da bi „nekoliko hiljada ljudi“ u namjenskoj industriji moglo ostati bez posla jer se dio sirovina nabavlja iz Srbije.
Za tu konkretnu brojku i uzročno-posljedičnu tvrdnju nisam pronašao dovoljno javno dostupnih službenih podataka.
Bosanskohercegovačka namjenska industrija ima regionalne lance nabavke i zavisi od različitih sirovina i komponenti, ali za zaključak da bi eventualne srbijanske kontramjere dovele do gubitka nekoliko hiljada radnih mjesta trebalo bi znati koje kompanije, sirovine, ugovori i količine su u pitanju.
Zato ovu tvrdnju treba predstavljati kao Trivićkino upozorenje, a ne kao već utvrđenu ekonomsku posljedicu.
Može li Konaković samostalno voditi vanjsku politiku?
Ovo je jedan od pravno najvažnijih dijelova cijelog spora.
Ustav BiH izričito navodi da je Predsjedništvo BiH nadležno za vođenje vanjske politike. Njegov Poslovnik predviđa da se odluke iz oblasti vanjskih poslova nastoje donositi konsenzusom.
Ministarstvo vanjskih poslova, s druge strane, nadležno je za provođenje utvrđene politike BiH, diplomatske odnose i komunikaciju s diplomatskim predstavništvima, u skladu sa stavovima i smjernicama Predsjedništva.
Konaković tvrdi da mu pravilnik Predsjedništva iz 2004. daje ovlaštenje za proglašenje konkretnih diplomata nepoželjnim osobama. Političari iz RS-a to osporavaju.
Zbog toga nije precizno unaprijed tvrditi ni da je odluka sigurno neustavna, niti da pitanje nadležnosti uopće ne postoji.
Trivić ponovo afirmativno govorila o VRS-u i Mladiću
Na kraju obraćanja predsjednica Narodnog fronta poručila je da aktuelna kriza pokazuje važnost Republike Srpske, Srbije i njihovih posebnih paralelnih veza.
U tom kontekstu afirmativno je govorila i o stvaranju Vojske Republike Srpske te činjenici da je na njenom čelu bio Ratko Mladić.
Takva izjava ima posebnu težinu zbog njegovog pravosnažnog statusa: Mladić je umro kao osoba osuđena na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Da li određena afirmativna izjava o pravosnažno osuđenoj osobi prelazi prag krivičnog djela veličanja nije na političkim protivnicima niti medijima da konačno utvrđuju; to je pitanje za nadležne tužioce i sudove.
Diplomatska kriza je stvarna, ali ekonomski rat zasad nije
Konakovićeva odluka jeste ozbiljan korak u odnosima BiH i Srbije.
Reuters izvještava da su protjerivanje dvojice predstavnika Ambasade, povlačenje većine osoblja BiH iz Beograda i odbijanje regionalnog memoranduma najkonkretniji diplomatski potezi u aktuelnoj krizi nakon Mladićeve sahrane.
Međutim, zasad nema najavljenih trgovinskih sankcija Srbije prema BiH niti prekida diplomatskih odnosa.
Zato Trivićkino upozorenje o „Pandorinoj kutiji“ treba razumjeti kao političku procjenu mogućeg razvoja događaja, a ne kao već nastalu posljedicu.
