Novinar Zoran Krešić i dalje učestvuje u radu Upravnog odbora Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine iako mu je jednogodišnji mandat istekao u maju 2026. godine.
Iz Upravnog odbora RTV FBiH za Klix su potvrdili da je Krešić ostao u tom tijelu na osnovu stručnog mišljenja Federalnog ministarstva pravde, uz obrazloženje da bi njegov odlazak prije imenovanja nasljednika mogao otežati ili onemogućiti donošenje određenih ključnih odluka.
Ministarstvo: Upravni odbor mora imati četiri člana
Zakon o Javnom servisu RTV FBiH propisuje da Upravni odbor ima četiri člana — po jednog iz reda Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih. Zakon također uređuje njegove široke nadležnosti, među kojima su usvajanje budžeta, finansijskih i programskih planova, imenovanje generalnog direktora i nadzor nad poslovanjem javnog servisa.
Prema odgovoru Upravnog odbora, Federalno ministarstvo pravde ukazalo je i na potrebu da se kod ključnih odluka osigura učešće punog sastava četveročlanog tijela.
„Ministarstvo je ocijenilo da je zadržavanje postojećeg sastava Upravnog odbora nužno kako bi se omogućilo redovno i nesmetano funkcioniranje RTV FBiH, sve do imenovanja novog člana“, naveli su iz UO-a, prenosi Klix.
Mandat bio ograničen na samo godinu dana
Krešić je imenovan zajedno s još troje članova Upravnog odbora odlukom Parlamenta FBiH od 22. aprila 2025. godine.
Odluka je objavljena u „Službenim novinama Federacije BiH“ 7. maja 2025. godine, a Krešiću je dodijeljen mandat od godinu dana. Adnan Huskić imenovan je na dvije, Daniela Gogić na tri, a Medina Mujić na četiri godine.
Takvi različiti početni mandati uvedeni su kako bi se uspostavio sistem postepenog isteka mandata članova, nakon dugog perioda tokom kojeg RTV FBiH nije imao potpuno popunjen Upravni odbor. Nakon ove početne rotacije novi članovi bi, prema zakonu, trebali biti birani na pune četverogodišnje mandate.
Konkurs za Krešićevog nasljednika raspisan još u maju
Parlament FBiH nije ostao potpuno neaktivan nakon isteka njegovog mandata.
Zajednička radna grupa komisija za izbor i imenovanja oba doma Parlamenta donijela je 6. maja odluku o raspisivanju konkursa, a javni konkurs objavljen je 21. maja 2026. godine.
Traži se jedan novi član Upravnog odbora iz reda hrvatskog naroda, i to na puni četverogodišnji mandat.
Međutim, novi član do kraja augusta još nije imenovan.
Upravo je zbog tog institucionalnog vakuuma Krešić, prema tumačenju koje primjenjuje Upravni odbor, nastavio obavljati funkciju.
Mišljenje Ministarstva nije isto što i novi mandat
Važno je napraviti pravnu razliku.
Krešiću nije dodijeljen novi jednogodišnji ili četverogodišnji mandat. Njegov prvobitni mandat je istekao, a njegov nastavak rada obrazlaže se potrebom kontinuiteta funkcioniranja Upravnog odbora do izbora nasljednika.
Sam Zakon o RTV FBiH propisuje trajanje mandata i proceduru imenovanja članova, dok mišljenje Ministarstva pravde predstavlja stručno tumačenje načina na koji bi tijelo trebalo funkcionirati dok Parlament ne dovrši novu proceduru.
Zbog toga je preciznije napisati da Krešić nastavlja učestvovati u radu nakon isteka mandata, a ne da mu je mandat formalno produžen.
Sanel Kajan mjesecima traži odgovore
Pitanje Krešićevog statusa ranije je pokretao zastupnik Demokratske fronte u Parlamentu FBiH Sanel Kajan.
On je od rukovodstva RTV FBiH tražio objašnjenje pravnog osnova za nastavak Krešićevog rada nakon isteka jednogodišnjeg mandata.
Kajanove primjedbe predstavljaju političko i pravno osporavanje takvog rješenja, dok je stav Upravnog odbora da bi odlazak jednog člana prije izbora nasljednika ugrozio normalno funkcioniranje tijela.
Krešićevo imenovanje izazvalo politički spor
Njegov ulazak u Upravni odbor bio je predmet političkih polemika još 2025. godine.
Dio opozicionih stranaka Krešića je javno povezivao s HDZ-om BiH i protivio se njegovom izboru. Za imenovanje novog Upravnog odbora glasali su zastupnici HDZ-a i stranaka Trojke, uz pojedinačna odstupanja, dok je Dom naroda potom potvrdio imenovanja sa 42 glasa za i 15 protiv, prema tadašnjim izvještajima.
Takve političke ocjene o njegovoj bliskosti pojedinoj stranci treba odvojiti od formalnog statusa: Krešića su u Upravni odbor imenovala oba doma Parlamenta FBiH kroz propisanu parlamentarnu proceduru.
Glavni problem sada je kašnjenje Parlamenta
Sadašnje pitanje zato nije samo Krešićev individualni status.
Parlament je pravovremeno pokrenuo konkurs za njegovog nasljednika, ali više od tri mjeseca nakon objave konkursa procedura još nije završena.
Dok se to ne dogodi, RTV FBiH se oslanja na mišljenje Federalnog ministarstva pravde kako bi zadržao četveročlani sastav Upravnog odbora.
Time se, međutim, otvara legitimno pitanje koliko dugo privremeni kontinuitet nakon isteka mandata može trajati i zbog čega parlamentarna procedura izbora novog člana nije završena.
