Na marginama Samita Inicijative tri mora u Dubrovnik potpisan je sporazum o izgradnji Južne plinske interkonekcije između Bosna i Hercegovina i Hrvatska, čime je napravljen važan politički korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u zemlji.
Sporazum su potpisali Borjana Krišto i Andrej Plenković, nakon što su u BiH okončane potrebne procedure, uključujući saglasnost Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Ipak, dokument još mora proći ratifikaciju u oba doma Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, kao i potvrdu hrvatske vlade, kako bi postao operativan.
Ključni izazov ostaje pitanje državne imovine, koje godinama nije riješeno. Budući da je riječ o zemljištu kroz koje bi gasovod prolazio, a nad kojim postoji zabrana raspolaganja, to predstavlja ozbiljnu prepreku za početak radova na terenu.
Projekt Južne interkonekcije planiran je kao temelj buduće energetske transformacije, s ciljem diverzifikacije izvora snabdijevanja gasom i jačanja energetske sigurnosti. Planovi uključuju i izgradnju gasnih elektrana u Kaknju, Mostaru i Tuzli nakon završetka plinovoda, koji se očekuje do 2028. godine.
Iako je politički dio procesa ubrzan, bez rješavanja pitanja državne imovine teško je očekivati konkretnu realizaciju projekta u predviđenim rokovima.
