Zaduženost Kantona Sarajevo snažno je porasla tokom posljednjih osam godina, a prema najnovijem zvaničnom izvještaju Ministarstva finansija KS ukupan dug na dan 30. juna 2026. iznosio je 839,53 miliona KM.
Na taj trend upozorio je predsjednik Kantonalnog vijeća Stranke za Bosnu i Hercegovinu Almir Bečarević, koji navodi da je krajem 2018. dug iznosio približno 138,44 miliona KM.
Prema njegovoj računici, dug je tako u odnosu na kraj 2018. povećan za nešto više od 700 miliona KM, odnosno za oko 506 posto.
Drugim riječima, današnji nivo duga je nešto više od šest puta veći od iznosa evidentiranog krajem 2018.
Budžet rastao, ali sporije od duga
Bečarević poredi kretanje duga s rastom kantonalnog budžeta.
Budžet Kantona Sarajevo 2018. iznosio je približno 863,59 miliona KM, dok je Budžet za 2026. utvrđen na 1.998.591.126 KM. To predstavlja rast od približno 131 posto.
U istom periodu dug je, prema Bečarevićevim podacima, porastao za oko 506 posto.
Na osnovu tih procenata proizlazi da je procentualni rast duga bio približno 3,85 puta veći od procentualnog rasta budžeta.
Ta računica je matematički ispravna, ali sama po sebi ne govori koliko je dug skup niti koliko opterećuje godišnje prihode Kantona.
Dug sada odgovara oko 42 posto ovogodišnjeg budžeta
Ako se ukupan dug od približno 839,53 miliona KM uporedi sa Budžetom KS od oko 1,999 milijardi KM, dobija se odnos od približno 42 posto.
To ne znači da 42 posto ovogodišnjeg budžeta mora biti potrošeno na vraćanje duga.
Riječ je o poređenju ukupnog stanja duga s veličinom jednogodišnjeg budžeta. Za stvarno fiskalno opterećenje važniji su godišnje otplate glavnice i kamata, rokovi dospijeća i struktura kredita.
Budžet za 2026. predviđa oko 222,33 miliona KM izdataka za otplatu dugova, uz više od 311 miliona KM planiranih primitaka od domaćeg zaduživanja za kapitalne projekte.
Dug porastao i tokom prve polovine 2026.
Zvanični podaci pokazuju da je ukupan dug Kantona Sarajevo na kraju 2025. iznosio približno 700,02 miliona KM.
Do 30. juna 2026. porastao je na oko 839,53 miliona KM, odnosno za približno 139,5 miliona KM za šest mjeseci.
Od ukupnog duga sredinom godine, približno 395,48 miliona KM odnosilo se na unutrašnji, a oko 444,05 miliona KM na vanjski dug. Gotovo cijeli iznos bio je dugoročnog karaktera.
To je važan podatak jer pokazuje da se ne radi dominantno o kratkoročnom finansiranju tekuće potrošnje.
Bečarević: Dug po stanovniku gotovo 2.000 KM
Bečarević je izračunao da je dug po stanovniku KS porastao sa približno 330 KM u 2018. na oko 1.986 KM sredinom 2026.
Ovakva računica može biti korisna za ilustraciju razmjera zaduženosti, ali treba je tumačiti oprezno.
Dug Kantona nije lični dug svakog stanovnika niti građani pojedinačno duguju taj iznos. Riječ je samo o statističkoj podjeli ukupnog javnog duga na procijenjeni broj stanovnika.
Iznos po stanovniku također zavisi od toga koji se podatak o broju stanovnika koristi.
Šta se dogodilo između 2018. i 2022?
Prema podacima koje je objavila Stranka za BiH, dug je krajem 2018. iznosio 138,44 miliona KM, dok je krajem 2022. dostigao 346,94 miliona KM.
To predstavlja rast od približno 208,5 miliona KM ili 150,6 posto.
U istom periodu budžet je porastao sa 863,59 miliona na približno 1,221 milijardu KM, odnosno oko 41,4 posto.
Bečarević upravo taj raskorak koristi kao argument da se Kanton zaduživao znatno brže nego što mu je rasla budžetska baza.
Od 2022. dug povećan za gotovo pola milijarde
Još snažniji rast zabilježen je nakon 2022.
Od tadašnjih približno 346,94 miliona KM dug je do juna 2026. dostigao 839,53 miliona KM.
Razlika iznosi oko 492,6 miliona KM, odnosno približno 142 posto.
Ovaj period obuhvata velika kapitalna ulaganja Kantona, uključujući projekte javnog prevoza i infrastrukture, zbog čega samo nominalni rast duga nije dovoljan za procjenu njegove opravdanosti.
Za takvu ocjenu potrebno je analizirati šta je kreditima finansirano i kakav je očekivani ekonomski ili javni učinak tih projekata.
Je li rast duga znak fiskalne krize?
Ne nužno.
Javni dug može brzo rasti, a da i dalje bude servisabilan ako prihodi rastu, krediti imaju povoljne uslove i novac se koristi za dugoročne investicije.
S druge strane, brz rast zaduženja može postati problem ako otplate počnu istiskivati druge budžetske rashode ili ako se novi krediti koriste uglavnom za pokrivanje tekućih manjaka.
Ministarstvo finansija KS u svojoj dokumentaciji zato posebno prati strukturu duga, kamatni i valutni rizik te buduće potrebe finansiranja. Na kraju 2025. Kanton je imao oko 700 miliona KM ukupnog duga, što je već bilo 18,8 posto više nego godinu ranije.
Bečarević upozorava i na odnos duga prema BDP-u
Bečarević tvrdi da je dug KS 2018. bio blizu dva posto kantonalnog BDP-a, da je do 2024. porastao na približno 5,7 posto, te da sadašnjih 839 miliona KM odgovara iznosu većem od osam posto posljednjeg dostupnog godišnjeg BDP-a Kantona.
Taj dio njegove analize treba predstavljati kao Bečarevićev izračun, jer za precizno poređenje treba koristiti isti metodološki obračun BDP-a i duga za sve godine.
Odnos duga prema BDP-u inače je jedan od korisnijih indikatora zaduženosti jer poredi dug s ukupnom veličinom ekonomije, ali ni on sam nije dovoljan za zaključak da je dug održiv ili neodrživ.
Šta zvanični podaci nesporno pokazuju?
Najnoviji izvještaj Ministarstva finansija potvrđuje da je Kanton Sarajevo sredinom 2026. imao 839,53 miliona KM ukupnog duga, od čega najveći dio čine dugoročni krediti.
Zvanični Budžet KS za ovu godinu iznosi gotovo dvije milijarde KM.
Istovremeno, podaci pokazuju snažan rast zaduženosti posljednjih godina: samo između kraja 2025. i 30. juna 2026. ukupan dug povećan je za oko 140 miliona KM.
Bečarević iz tih podataka izvodi zaključak da Kanton ulazi u sve rizičniju zonu zaduženosti.
Da li je takav zaključak opravdan u fiskalnom smislu, zahtijeva širu analizu — posebno godišnjih rata, kamata, prihoda, strukture kreditnih projekata i budućih zaduženja.
Ono što brojke već sada jasno pokazuju jeste da se dug Kantona Sarajevo posljednjih godina povećavao znatno brže od veličine njegovog budžeta.
