Uvoz električne energije u Bosnu i Hercegovinu tokom 2025. godine zabilježio je snažan rast i povećan je za više od 100 posto, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Ovaj trend ukazuje na ozbiljne izazove u domaćem energetskom sektoru i sve veći pritisak na trgovinski bilans zemlje.
Prema dostupnim podacima, Bosna i Hercegovina je u 2025. godini uvezla električnu energiju u vrijednosti od 628.956.522 KM, što je za 316.344.461 KM više u odnosu na 2024. godinu, kada je uvoz iznosio 312.612.061 KM. Time je ostvaren rast od čak 101 posto na godišnjem nivou.
Istovremeno, zabilježen je i rast izvoza električne energije. Tokom 2025. godine izvoz je dostigao vrijednost od 868.807.398 KM, što predstavlja povećanje od 30 posto, odnosno 199.028.963 KM više nego prethodne godine.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH ističu da rast izvoza potvrđuje važnu ulogu energetskog sektora u ukupnoj izvoznoj strukturi zemlje, ali upozoravaju da nagli porast uvoza signalizira pad domaće proizvodnje i ograničene kapacitete za stabilno snabdijevanje električnom energijom.
„Ovakav trend dodatno opterećuje vanjskotrgovinski bilans i ukazuje na strukturne slabosti energetskog sektora. Neophodne su sistemske reformske mjere, ulaganja u modernizaciju postojećih kapaciteta i ubrzana diversifikacija izvora energije“, navode iz Komore.
Analiza Komore pokazuje da Bosna i Hercegovina bilježi najbrži izvoz u sektorima energetike, elektroindustrije i automobilske industrije, dok tradicionalne grane, poput metalne industrije i proizvodnje namještaja, ostvaruju sporiji rast ili blago nazadovanje.
Energetski stručnjak iz Sarajeva Almir Bečarević izjavio je da su glavni razlozi rasta uvoza smanjena proizvodnja uglja, nepovoljni hidrološki uslovi i problemi u radu termoelektrana, posebno u Republici Srpskoj.
Prema njegovim riječima, dodatni izazov za energetski sektor predstavlja i primjena CBAM mehanizma Evropske unije, koji bi mogao uticati na izvoz električne energije proizvedene iz uglja. Također je upozorio na nedovoljna ulaganja državnih elektroprivreda u obnovljive izvore energije, dok privatni sektor u tom segmentu pokazuje znatno veću dinamiku.
Bečarević je naveo i da je Elektroprivreda BiH u svojim poslovnim planovima predvidjela pokretanje novog tarifnog postupka u drugoj polovini godine, što bi moglo otvoriti pitanje mogućeg povećanja cijena električne energije za domaćinstva, o čemu konačnu odluku donosi Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK).
