Već više od sedam dana u javnosti traje potpuna tišina institucija Bosne i Hercegovine povodom uspostavljanja ispostave mađarskog Centra za borbu protiv terorizma (TEK) unutar kompleksa Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske u Zalužanima kod Banjaluke. Odsustvo reakcije sa državnog nivoa dodatno pojačava zabrinutost sigurnosnih stručnjaka, koji upozoravaju da se radi o presedanu bez jasne pravne osnove.
Posebnu težinu cijelom slučaju daje ranija informacija da je ista jedinica, pod izgovorom obuke, navodno bila spremna učestvovati u eventualnoj zaštiti ili evakuaciji Milorada Dodika na dan izricanja prvostepene presude pred Sudom Bosne i Hercegovine. Iako do takvog scenarija nije došlo jer nije postojao nalog za hapšenje, sama mogućnost takvog angažmana otvara ozbiljna pitanja o stvarnoj prirodi prisustva ove strane policijske strukture.
Zvaničnici Republike Srpske tvrde da je riječ o tehničkoj saradnji u oblasti razmjene informacija i obuke, s ciljem jačanja kapaciteta za borbu protiv terorizma. Kao argument navode da savremene sigurnosne prijetnje zahtijevaju međunarodnu saradnju, ali pri tome nisu ponudili jasan odgovor na pitanje da li je za ove aktivnosti pribavljena saglasnost nadležnih državnih institucija Bosne i Hercegovine.
Prema mišljenju sigurnosnih analitičara, svaki oblik djelovanja strane policijske ili bezbjednosne strukture na teritoriji BiH mora biti transparentan, institucionalno odobren i pod nadzorom državnog nivoa vlasti. Sve izvan toga može se tumačiti kao neovlašteno prisustvo koje potencijalno zadire u suverenitet zemlje.
Stručnjaci smatraju da bi u ovom slučaju primarnu ulogu morale imati domaće sigurnosne agencije, koje bi trebale utvrditi obim aktivnosti mađarske jedinice, svrhu njenog boravka, kao i moguće sigurnosne i političke implikacije.
Pojedine organizacije civilnog društva već su zatražile potpunu transparentnost u vezi s mandatom i nadležnostima mađarske antiterorističke jedinice, kao i uključivanje međunarodnih organizacija koje se bave sigurnošću i vladavinom prava, kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe i političke manipulacije.
Ovaj slučaj ne može se posmatrati izolovano. On se uklapa u širi obrazac jačanja paralelnih bezbjednosnih struktura unutar entiteta Republika Srpska, uz istovremeno slabljenje autoriteta državnih institucija. Ukoliko se ovakva praksa nastavi, Bosna i Hercegovina bi se mogla suočiti s opasnim presedanom u kojem strani sigurnosni akteri djeluju na njenoj teritoriji bez kontrole države domaćina.
Drugim riječima, pitanje više nije samo šta radi mađarska policija u Bosni i Hercegovini, već i zašto država BiH dozvoljava da se to dešava bez jasnog institucionalnog odgovora.
