Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović izjavio je nakon sjednice Predsjedništva stranke u Mostaru da američke kompanije pokazuju snažan interes za velike infrastrukturne i energetske projekte u Bosni i Hercegovini, uključujući izgradnju autoputa na relaciji Konjic–Mostar.
Kako je naveo, razgovori sa američkim partnerima donijeli su pomake kada je riječ o projektu Južne plinske interkonekcije, za koji tvrdi da bi u narednom periodu mogao ući u ubrzanu fazu realizacije.
Južna plinska interkonekcija i nove plinske centrale
Čović je istakao da će Vlada Federacije BiH morati mijenjati zakonodavni okvir kako bi se omogućila realizacija projekta, te da se planira sporazum između Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH.
Prema njegovim riječima, potencijalni koncesionar ima ambiciju da poveže plinsku infrastrukturu Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i da omogući šire regionalno snabdijevanje.
– Planirana je izgradnja tri plinske centrale – u Mostaru, Kaknju i Tuzli, ukupne instalirane snage oko 1.200 megavata – rekao je Čović.
Interes i za aerodrome
Lider HDZ-a BiH naveo je da su Amerikanci pokazali interes i za ulaganja u aviosaobraćaj, prije svega u aerodrome u Mostaru i Sarajevu.
– Gdje dođe američki kapital, to područje dobija posebnu vrstu sigurnosti i stabilnosti. To je dobro za Bosnu i Hercegovinu – poručio je Čović.
Bechtel zainteresovan za Koridor 5c i Jadransko-jonski koridor
Čović je potvrdio da su vođeni razgovori sa američkom kompanijom Bechtel o izgradnji saobraćajne infrastrukture, posebno na Koridoru 5c.
– Poseban interes postoji za dionicu između Konjica i aerodroma u Mostaru, kao i za Jadransko-jonski koridor koji bi povezivao Bosnu i Hercegovinu s Crnom Gorom, preko Popovog polja, Stoca i Počitelja – kazao je Čović.
Najavljene posjete Briselu i Washingtonu
Govoreći o političkom kontekstu, Čović je naveo da je vrijeme za ozbiljne razgovore s međunarodnim partnerima o institucionalnim pitanjima u BiH.
Najavio je posjete delegacije HDZ-a BiH Briselu i Washingtonu, ističući da je potrebno otvoriti teme izmjena Izbornog zakona i redefinisanja Ustava BiH.
– Ta pitanja ne možemo riješiti bez podrške najjačih međunarodnih administracija – zaključio je Čović.
