Sarajevo je još 2019. godine imalo priliku da dugoročno unaprijedi sistem vodosnabdijevanja, ali projekat koji je mogao donijeti dodatnih 500 litara vode u sekundi iz izvorišta na Jahorini nikada nije realizovan. Time je propuštena mogućnost da se značajno smanje redukcije i rastereti postojeća vodovodna mreža.
Prema dostupnim informacijama, kompanija „Haider Extrem Energy“ d.o.o. iz Podgorice, u većinskom austrijskom vlasništvu, tada je uputila pismo namjere Vladi Kantona Sarajevo, nudeći da finansira dio infrastrukturnih radova kroz model javno-privatnog partnerstva.
Gravitacioni dovod vode bez dodatnih troškova za Kanton
Planirani projekat podrazumijevao je dovođenje vode gravitacionim putem s izvorišta na rijeci Prači do Sarajeva, čime bi se smanjila zavisnost od pumpnih stanica i visoki troškovi električne energije. Voda bi se dovodila do lokaliteta Hrid, gdje bi se istovremeno proizvodila električna energija.
Prema prijedlogu investitora, Kanton Sarajevo ne bi plaćao vodu, dok bi investitor koristio hidroelektranu u periodu od deset godina. Zauzvrat, Sarajevo bi dobilo dodatnih 500 litara vode u sekundi, što bi pokrilo potrebe cijele općine Stari Grad i velikog dijela općine Centar.
Vrijednost projekta oko 16 miliona eura
Projektna dokumentacija uključivala je:
- revitalizaciju izvorišta na rijeci Prači
- izgradnju oko 11 kilometara cjevovoda Prača–Bistrica
- povećanje kapaciteta bunara
- izgradnju cjevovoda Bistrica–Brus
- uređenje vodozahvata Brus
- izgradnju dionice Brus–HE Hrid i hidroelektrane
Ukupna vrijednost investicije procijenjena je na oko 16 miliona eura, uz mogućnost sufinansiranja iz fondova Evropske unije. U projektu su, prema navodima, lokalne vlasti u Palama i Vodovod i kanalizacija Pale bile spremne za saradnju.
Dozvole nikada nisu izdate
Od tadašnje Vlade Kantona Sarajevo, koju je predvodio Edin Forto, očekivalo se izdavanje dozvole za izgradnju turbine, ali projekat nije dobio institucionalnu podršku niti je pokrenut proces realizacije.
U međuvremenu, Sarajevo se i dalje suočava s hroničnim problemima u vodosnabdijevanju.
Gubici u mreži gotovo 73 posto
Prema dostupnim podacima, gubici u sarajevskom vodovodnom sistemu iznose gotovo 73 posto, prvenstveno zbog dotrajalih cijevi, čestih kvarova i zastarjele opreme na pumpnim stanicama. Zabilježeni su i problemi s nelegalnim priključcima, manipulacijama vodomjera, kao i nemjerenom potrošnjom na javnim česmama.
Zbog čestih zastoja u elektroenergetskom sistemu dolazi do pucanja cijevi, što dodatno povećava gubitke i troškove održavanja.
Propuštena prilika za dugoročno rješenje
Umjesto dugoročnog i održivog rješenja koje je bilo ponuđeno prije šest godina, Sarajevo je ostalo oslonjeno na skupo pumpanje vode, uz sve češće restrikcije tokom ljetnih mjeseci. Projekat koji je mogao značajno promijeniti stanje u vodosnabdijevanju danas se navodi kao primjer propuštene infrastrukturne prilike.
