Rast cijena hrane u Bosni i Hercegovini nastavljen je i tokom 2026. godine, dodatno opterećujući ionako oslabljenu kupovnu moć građana. Namirnice koje su nekada bile dio svakodnevne i dostupne potrošnje danas predstavljaju ozbiljan udar na porodične budžete.
U brojnim gradovima cijena hljeba kreće se između 2,5 i 3 KM, dok litar mlijeka dostiže oko 3 KM. Meso, jestivo ulje i svježe povrće za mnoge domaćinstva sve češće prelaze u kategoriju povremene, a ne redovne kupovine.
Građani navode da su primorani mijenjati navike: kupuju manje količine, biraju najjeftinije proizvode i čekaju akcijske cijene. Posebno su pogođene porodice s djecom, kod kojih se mjesečni troškovi hrane višestruko povećavaju.
Za razliku od pojedinih evropskih tržišta, gdje povremeno dolazi do korekcije cijena naniže, u BiH se takvi trendovi rijetko reflektuju na maloprodajne cijene. Dodatni pritisak stvaraju i najavljena poskupljenja električne energije, vode i drugih komunalnih usluga, što najviše pogađa građane s niskim i prosječnim primanjima.
Ekonomski analitičari ističu da uzroci rasta cijena nisu isključivo domaći. Globalno tržište hrane i dalje je pod utjecajem klimatskih promjena, geopolitičkih sukoba i poremećaja u lancima snabdijevanja. Ipak, upozoravaju da se ti globalni faktori u BiH često koriste kao opravdanje, iako su domaće cijene već među višima u regionu.
Ključni problem, prema mišljenju stručnjaka, nije samo rast cijena, već nesrazmjer između troškova života i rasta plata. Iako su nominalna primanja u nekim sektorima povećana, realna kupovna moć građana nastavlja opadati.
Bez jačanja domaće poljoprivredne proizvodnje, efikasnije kontrole tržišta i mjera koje bi ublažile udar inflacije, hrana će i dalje ostati jedno od najvećih egzistencijalnih pitanja za građane Bosne i Hercegovine.
