Stranka demokratske akcije zvanično je iz Stoca krenula u kampanju za Opće izbore 2026. godine, a predsjednik SDA i kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović predstavio je ambiciozni ekonomski paket nazvan „Program 3×50“.
Izetbegović je obećao 50 milijardi KM investicija tokom narednog mandata, otvaranje 50.000 novih radnih mjesta te rast plata i penzija od 50 posto do kraja četverogodišnjeg perioda. Istovremeno je oštro napao aktuelnu vlast, Trojku, SNSD i HDZ, poručivši da „oni moraju otići“ i da SDA želi ponovo preuzeti ključnu odgovornost za vođenje zemlje.
Stolac izabran kao simboličan početak kampanje
Izetbegović je objasnio da SDA nije slučajno odlučila početi kampanju upravo u Stocu.
Govoreći o ratnim i poslijeratnim iskustvima Bošnjaka u tom gradu, upotrijebio je izraz „postratni aparthejd“ te obećao podršku svim građanima koji su, prema njegovoj ocjeni, izloženi dominaciji i neravnopravnosti.
Izraz „aparthejd“ predstavlja njegovu izrazito političku kvalifikaciju društvenih i političkih odnosa u Stocu, a ne formalnu pravnu kvalifikaciju međunarodnog ili domaćeg suda.
Najavio zakon o proporcionalnoj zastupljenosti
Jedna od prvih konkretnih političkih najava odnosila se na zakon o proporcionalnoj zastupljenosti.
Izetbegović je pozvao potencijalne partnere da odmah nakon izbora pokušaju dogovoriti rješenje koje bi, prema njegovom prijedlogu, trebalo poboljšati zastupljenost Bošnjaka tamo gdje su manjina, ali jednako tako Hrvata, Srba i ostalih građana u sredinama u kojima su manjinski zastupljeni.
Međutim, na skupu nisu predstavljeni detalji budućeg zakona — nivo vlasti na kojem bi se donosio, način određivanja proporcionalnosti niti odnos prema postojećim ustavnim odredbama i presudama sudova.
Zato je zasad riječ o političkom cilju, a ne gotovom zakonskom rješenju.
Izetbegović: „Oni moraju otići“
Predsjednik SDA najveći dio prvog dijela govora posvetio je kritici vlasti formirane nakon izbora 2022. godine.
Optužio je Trojku da je ključne pozicije prepustila SNSD-u i HDZ-u, međunarodne predstavnike za eksperimentisanje s ustavnim sistemom BiH, a aktuelni saziv Vijeća ministara za neproduktivnost i gubitak zamaha na evropskom putu.
Povukao je paralelu s kampanjom SDA iz 2002. i porukom Alije Izetbegovića tadašnjoj vlasti: „Oni moraju otići“.
Istu poruku sada je uputio aktuelnoj koaliciji.
Šta znači tvrdnja da je Schmidt „suspendovao Ustav na jedan dan“?
Izetbegović je ponovio poznatu kritiku odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta iz aprila 2023. godine, rekavši da je Ustav Federacije BiH „suspendovan na jedan dan“.
To je politički pojednostavljena formulacija.
Schmidt je tada donio privremenu odluku kojom je omogućeno imenovanje Vlade FBiH bez saglasnosti jednog od potpredsjednika Federacije, uz paket trajnih izmjena zamišljenih da spriječe buduće blokade.
Dakle, nije bio suspendovan cjelokupan Ustav Federacije BiH, nego je privremeno izmijenjen način primjene konkretnih ustavnih pravila za formiranje vlasti.
Izborni zakon jeste mijenjan na izborni dan 2022.
Drugi dio Izetbegovićeve kritike ima čvršću činjeničnu osnovu.
Schmidt je 2. oktobra 2022, na dan Općih izbora i nakon zatvaranja biračkih mjesta, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH koje su se odnosile prvenstveno na Dom naroda Federacije i formiranje vlasti.
Političke posljedice tih promjena i danas su predmet žestokih rasprava, ali tvrdnja da su izmjene donesene na izborni dan je tačna.
Izetbegovićeva tvrdnja da je time omogućeno da „SNSD i HDZ izaberu bošnjačke predstavnike“, međutim, predstavlja njegovo političko tumačenje posljedica tadašnjeg ustavnog aranžmana.
Ekonomija: problemi postoje, ali nije svaki pokazatelj „propao“
Izetbegović je aktuelnoj vlasti pripisao veliki pad ekonomskih pokazatelja, inflaciju i propadanje strateških kompanija.
Zvanični podaci potvrđuju da je ekonomska slika 2026. nepovoljna: Međunarodni monetarni fond očekuje rast realnog BDP-a BiH od svega 2 posto, nakon 2,1 posto u 2025, dok se prosječna inflacija procjenjuje na 5,4 posto. IMF upozorava i na slabu konkurentnost, političku neizvjesnost i nedovoljno brz napredak reformi.
To potvrđuje ekonomsko usporavanje, ali ne znači da su svi ekonomski parametri u padu niti da se kompletna ekonomija može opisati kao „propala“.
Evropski put zaista je izgubio zamah
Izetbegovićeva tvrdnja o ozbiljnom zastoju evropskih reformi također ima činjenično uporište.
Bosna i Hercegovina kasnila je s Reformskom agendom za Plan rasta EU, zbog čega je njena prvobitna alokacija već u julu 2025. smanjena za deset posto. Trenutna indikativna raspoloživa alokacija iznosi do 976,6 miliona eura.
IMF u najnovijem izvještaju također navodi da su reforme povezane s EU Planom rasta zastale i da je međuentitetska saradnja slaba.
Zato se može govoriti o izgubljenom reformskom zamahu, ali odgovornost za to raspoređena je između više institucija i političkih aktera, a ne samo jedne stranke ili koalicije.
BiH nije bila među članicama na NATO samitu u Ankari
Izetbegović je kao dokaz slabljenja euroatlantskog puta naveo i činjenicu da BiH nije pozvana na NATO samit u Ankari održan 7. i 8. jula 2026.
Zvanični NATO program potvrđuje održavanje samita u Ankari, prvenstveno kao sastanka država članica Alijanse. Bosna i Hercegovina nije članica NATO-a.
Samo odsustvo BiH sa samita ipak nije dovoljno da se zaključi da je njen NATO put formalno zaustavljen; mnogo preciznije je govoriti o političkom zastoju i znatno manjoj vidljivosti teme članstva u aktuelnom mandatu.
Koridor Vc: tvrdnju o korupciji treba dokazati
Izetbegović je rekao i da je „korupcija zaustavila finansiranje autoputa na Koridoru Vc“.
Takvu tvrdnju nije opravdano predstaviti kao utvrđenu činjenicu bez konkretne odluke kreditora, tužilaštva ili druge institucije koja bi pokazala da je upravo korupcija bila razlog obustavljanja finansiranja konkretnog dijela Koridora.
Koridor Vc godinama prati niz problema — kašnjenja, povećanje troškova, sporne javne nabavke i promjene ugovora — ali potrebno je navesti konkretan projekt i odluku finansijske institucije prije nego što se može utvrditi direktna uzročno-posljedična veza s korupcijom.
Glavno obećanje kampanje: „Program 3×50“
Centralni dio Izetbegovićevog govora bilo je ekonomsko obećanje koje je nazvao „Program 3×50“.
„Moje lično obećanje je Program 3×50: 50 milijardi KM investicija u ovom mandatu, 50.000 novih radnih mjesta i 50 posto više plate i penzije do kraja mandata“, poručio je.
Brojke su izuzetno ambiciozne.
Pedeset milijardi KM za četiri godine znači prosječno 12,5 milijardi KM novih investicija godišnje. Za poređenje, IMF procjenjuje nominalni BDP cijele Bosne i Hercegovine u 2026. na približno 61 milijardu KM.
To znači da bi godišnji iznos investicija potreban za ostvarenje obećanja odgovarao vrijednosti većoj od petine današnjeg godišnjeg BDP-a države.
To nije matematički nemoguće ako se računaju zajedno javna, privatna, domaća i strana ulaganja, ali zahtijevalo bi izuzetno snažan i dugotrajan investicijski ciklus.
Još nema detalja odakle bi došlo 50 milijardi
Na predstavljanju programa nisu objavljeni detaljni izvori svih 50 milijardi KM.
Nije precizirano koliko bi trebalo doći iz budžeta, koliko iz domaćeg privatnog sektora, direktnih stranih investicija, međunarodnih finansijskih institucija, javno-privatnih partnerstava ili evropskih fondova.
Također nisu predstavljeni godišnji ciljevi, konkretna lista projekata niti mehanizam kojim bi SDA s različitih nivoa vlasti garantovala rast plata i penzija od tačno 50 posto.
Zbog toga „3×50“ treba predstavljati kao SDA-ino izborno obećanje i cilj, a ne projekciju čije je finansiranje već osigurano.
50 posto veće plate i penzije ne zavise samo od Predsjedništva
Važna institucionalna činjenica jeste i da član Predsjedništva BiH nema direktnu nadležnost za određivanje plata u privatnom sektoru niti visine penzija u entitetima.
Takav rast zavisio bi od ekonomskog rasta, produktivnosti, poslovanja privatnih kompanija, fiskalne politike, entitetskih zakona, penzijskih fondova i odluka vlada i parlamenata.
Zato Izetbegović kao kandidat za Predsjedništvo može politički zagovarati program, ali ga ne može sam provesti s te funkcije.
SDA predstavila kandidate za sve nivoe
SDA je objavila i izborne liste.
Bakir Izetbegović kandidat je za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, dok je Ramiz Salkić kandidat za predsjednika/potpredsjednika Republike Srpske. Objavljene su i liste za Parlamentarnu skupštinu BiH, Parlament FBiH i kantonalne skupštine.
Domaćin skupa u Stocu bio je predsjednik tamošnje gradske organizacije SDA Salmir Kaplan.
Kampanja će pokazati koliko je „3×50“ razrađen program
Izetbegović je kampanju otvorio vrlo jasnom strategijom: aktuelnu vlast predstaviti kao period političkog i ekonomskog zastoja, podsjetiti birače na ranije mandate SDA i ponuditi veliko, lako pamtljivo ekonomsko obećanje.
Najveće pitanje tek slijedi — hoće li SDA tokom kampanje iza brojki 50 milijardi, 50.000 radnih mjesta i 50 posto većih primanja ponuditi i detaljan plan projekata, izvora finansiranja, rokova i institucionalne odgovornosti.
Bez toga „Program 3×50“ ostaje ambiciozno izborno obećanje čiji će kredibilitet zavisiti od konkretnog ekonomskog plana.
