Protiv Ilije Cvitanovića, delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i člana HDZ-a 1990, podnesena je krivična prijava Tužilaštvu BiH zbog njegovih javnih izjava o pravosnažnoj presudi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetu „Prlić i drugi“.
Prijavu je podnio Slaven Kovačević, kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Kovačević tvrdi da postoji osnov sumnje da je Cvitanović počinio krivično djelo povezano s javnim odobravanjem, poricanjem, grubim umanjivanjem ili pokušajem opravdavanja pravosnažno utvrđenih ratnih zločina.
Podnošenje krivične prijave ne znači da je Cvitanovićeva odgovornost utvrđena. Tužilaštvo BiH treba pregledati navode i dokaze te odlučiti postoje li uslovi za pokretanje istrage.
Sporne izjave iz televizijske emisije
Prema navodima iz prijave, Cvitanović je 26. jula, gostujući u emisiji „Istraga sedmice“ na televiziji Hayat, odgovarao na pitanja novinara Avde Avdića o presudi u predmetu „Prlić i drugi“.
Navodi se da je tokom razgovora izjavio da „udruženi zločinački poduhvat ne postoji“ i da je presuda bila politička.
Kovačević tvrdi da je Cvitanović upozoren kako se radi o pravosnažnoj presudi Haškog tribunala i da poricanje sudski utvrđenih ratnih zločina može imati krivičnopravne posljedice.
Prema prijavi, Cvitanović je nakon toga odgovorio: „Prijavite me.“
Za potpunu procjenu izgovorenih riječi bit će važan cjelovit snimak emisije i kontekst razgovora, a ne samo pojedinačno izdvojene rečenice.
Od Tužilaštva zatraženo pribavljanje snimka
Podnosilac prijave predložio je Tužilaštvu BiH da pribavi originalni snimak televizijske emisije i izradi njegov službeni transkript.
Predloženo je i saslušanje učesnika razgovora te pregled pravosnažne presude u predmetu „Prlić i drugi“.
Na osnovu prikupljenih materijala tužioci bi trebali procijeniti predstavljaju li Cvitanovićeve izjave političko i pravno osporavanje presude koje ulazi u područje krivične odgovornosti ili govor koji nije obuhvaćen relevantnom krivičnom odredbom.
Šta je utvrđeno presudom „Prlić i drugi“?
Predmet se odnosio na Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića, nekadašnje političke i vojne zvaničnike takozvane Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća odbrane.
Žalbeno vijeće MKSJ-a je 29. novembra 2017. potvrdilo gotovo sve osuđujuće zaključke prvostepene presude i zatvorske kazne u rasponu od deset do 25 godina. Osuđeni su za zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja te teška kršenja Ženevskih konvencija.
Žalbeno vijeće potvrdilo je i zaključak da su osuđeni učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu usmjerenom na stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini kroz etničko čišćenje bošnjačkog stanovništva.
Kovačević: UZP nije politička ocjena
U krivičnoj prijavi navodi se da udruženi zločinački poduhvat u ovom predmetu nije politička interpretacija već dio zaključaka pravosnažne sudske presude.
Zbog toga podnosilac prijave smatra da se Cvitanovićeva izjava ne može posmatrati samo kao političko neslaganje s odlukom međunarodnog suda.
Ipak, konačnu ocjenu o tome jesu li ostvarena obilježja nekog krivičnog djela može dati isključivo nadležno tužilaštvo, a eventualnu krivicu može utvrditi samo sud nakon provedenog postupka.
Šta slijedi nakon podnošenja prijave?
Tužilaštvo BiH sada može izvršiti početne provjere, pribaviti snimak emisije i drugu dokumentaciju te saslušati osobe koje mogu dati relevantne informacije.
Nakon toga može donijeti odluku o otvaranju istrage ili zaključiti da nema dovoljno osnova za daljnje krivično gonjenje.
Do odluke Tužilaštva i eventualnog pravosnažnog sudskog postupka Ilija Cvitanović smatra se nevinim.
