Biv\u0161i ministar za demografiju i brigu o porodici u Vladi Republike Srpske Ratko Dimitrovi\u0107 upozorio je na ozbiljan pad broja stanovnika i nastavak iseljavanja iz ovog entiteta.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovoj procjeni, u Republici Srpskoj trenutno ne \u017eivi vi\u0161e od 750.000 ljudi.<\/p>\n\n\n\n
\u201eRepublika Srpska biolo\u0161ki nestaje, i to velikom brzinom. Prema realnim pretpostavkama, u Srpskoj ne \u017eivi vi\u0161e od 750.000 stanovnika\u201c, poru\u010dio je Dimitrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Rije\u010d je o njegovoj procjeni, dok bi precizan broj stanovnika mogao biti utvr\u0111en tek na osnovu zvani\u010dnih i a\u017euriranih statisti\u010dkih podataka.<\/p>\n\n\n\n
Dimitrovi\u0107 je upozorio da demografsku situaciju dodatno pogor\u0161ava nepovoljna starosna struktura stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovim navodima, pribli\u017eno 20 posto ukupne populacije starije je od 65 godina.<\/p>\n\n\n\n
Istovremeno, manji broj ro\u0111enih i kontinuirani odlazak mladih i radno sposobnih stanovnika stvaraju dodatni pritisak na tr\u017ei\u0161te rada, zdravstveni i penzioni sistem te funkcionisanje lokalnih zajednica.<\/p>\n\n\n\n
Kao sredine u kojima se posljedice iseljavanja posebno osje\u0107aju Dimitrovi\u0107 je izdvojio Prijedor, Derventu, Doboj, Zvornik, Gradi\u0161ku i Prnjavor.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovoj ocjeni, upravo ti gradovi i njihove okolne mjesne zajednice bilje\u017ee sna\u017ean pad broja stanovnika.<\/p>\n\n\n\n
\u201eIseljavanje je sve izra\u017eenije. Stanovni\u0161tvo najbr\u017ee gube Prijedor, Derventa, Doboj, Zvornik, Gradi\u0161ka i Prnjavor\u201c, naveo je.<\/p>\n\n\n\n
Dimitrovi\u0107 je posebno upozorio na nestajanje ruralnih sredina.<\/p>\n\n\n\n
Opisao je sve ve\u0107i broj praznih ku\u0107a, zatvorenih \u0161kola i zapu\u0161tenih poljoprivrednih povr\u0161ina, tvrde\u0107i da brojna sela vi\u0161e nemaju uslove za normalan \u017eivot i razvoj.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSela se gase i nestaju. Katanci su na ulaznim vratima i kapijama, njive su zapu\u0161tene, a osnovne \u0161kole prazne\u201c, poru\u010dio je.<\/p>\n\n\n\n
Takvi procesi, osim demografskih, imaju i ozbiljne ekonomske posljedice jer dovode do pada poljoprivredne proizvodnje, ga\u0161enja lokalnih usluga i slabljenja manjih op\u0107ina.<\/p>\n\n\n\n
Dimitrovi\u0107 je iznio i procjenu da bi se stanovni\u0161tvo Republike Srpske u budu\u0107nosti moglo koncentrisati u nekoliko najve\u0107ih urbanih sredina.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovim rije\u010dima, Banjaluka, Bijeljina i Isto\u010dno Sarajevo mogli bi postati mjesta u kojima \u0107e \u017eivjeti velika ve\u0107ina stanovnika ovog entiteta.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNe\u0107e pro\u0107i mnogo vremena, a 90 posto stanovnika Republike Srpske \u017eivjet \u0107e u Banjaluci, Bijeljini i Isto\u010dnom Sarajevu\u201c, upozorio je Dimitrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ova tvrdnja predstavlja njegovu projekciju i nije zasnovana na javno predstavljenoj zvani\u010dnoj demografskoj analizi.<\/p>\n\n\n\n
Pad nataliteta, starenje stanovni\u0161tva i odlazak mladih ve\u0107 godinama predstavljaju jedan od najve\u0107ih dru\u0161tvenih i ekonomskih izazova u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n
Bez dugoro\u010dnih mjera koje uklju\u010duju stabilnija radna mjesta, stambenu podr\u0161ku mladim porodicama, kvalitetnije obrazovanje, dostupnije vrti\u0107e i ja\u010danje lokalne ekonomije, negativni trendovi mogli bi se nastaviti.<\/p>\n\n\n\n
Dimitrovi\u0107ev istup ponovo je otvorio pitanje postoje li dovoljno sna\u017ene i koordinirane mjere za zaustavljanje iseljavanja i demografskog pada u Republici Srpskoj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Biv\u0161i ministar za demografiju i brigu o porodici u Vladi Republike Srpske Ratko Dimitrovi\u0107 upozorio je na ozbiljan pad broja stanovnika i nastavak iseljavanja iz ovog entiteta. Prema njegovoj procjeni, u Republici Srpskoj trenutno ne \u017eivi vi\u0161e od 750.000 ljudi. \u201eRepublika Srpska biolo\u0161ki nestaje, i to velikom brzinom. Prema realnim pretpostavkama, u Srpskoj ne \u017eivi […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9960,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-9959","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bih"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9959","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9959"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9959\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9961,"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9959\/revisions\/9961"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9960"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9959"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9959"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9959"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}