Ideja o vra\u0107anju zastave Republike Bosne i Hercegovine sa simbolom ljiljana ponovo je otvorila sna\u017ene politi\u010dke i dru\u0161tvene polemike, a iz Republike Srpske sti\u017eu poruke da takva inicijativa nema nikakvu \u0161ansu da bude prihva\u0107ena.<\/p>\n\n\n\n
Predstavnici institucija i udru\u017eenja iz RS smatraju da je zastava s ljiljanima neraskidivo vezana za ratni period i da kod srpskog naroda izaziva bolna sje\u0107anja, zbog \u010dega je njen eventualni povratak u upotrebu, kako navode, potpuno neprihvatljiv.<\/p>\n\n\n\n
Povod za nove rasprave bila je izjava histori\u010dara Envera Imamovi\u0107a, koji je kazao da mu je \u017eao \u0161to je zastava s ljiljanima uklonjena, jer je, prema njegovim rije\u010dima, bila simbol koji su nosili oni koji vole Bosnu i Hercegovinu.<\/p>\n\n\n\n
\u201eDanas imamo zastavu koju su nametnula druga dva naroda, \u0161to je nepravda prema onima koji iskreno vole ovu zemlju. Sada\u0161nju zastavu po\u0161tujemo jer je dr\u017eavna, ali ona sa ljiljanima ostaje u na\u0161im srcima dok se ne vrati\u201c, rekao je Imamovi\u0107 za Hayat.<\/p>\n\n\n\n
Ovakve poruke izazvale su o\u0161tre reakcije iz Republike Srpske.<\/p>\n\n\n\n
Predsjednica Republi\u010dke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac ocijenila je da je zahtjev za vra\u0107anje ljiljana krajnje provokativan i duboko uznemiruju\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
\u201eZa porodice koje su izgubile svoje najmilije, te zastave su simbol ratnih stradanja. Svako njeno isticanje izaziva nelagodu i bol, a razmi\u0161ljanje o njenom povratku na dr\u017eavnu zastavu do\u017eivljavamo kao svjesno guranje prsta u oko. To dodatno pokazuje koliko je te\u0161ko govoriti o zajedni\u010dkoj budu\u0107nosti u BiH\u201c, poru\u010dila je Graorac.<\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dan stav iznijela je i histori\u010darka Milena Mihaljevi\u0107 iz Republi\u010dkog centra za istra\u017eivanje rata, ratnih zlo\u010dina i tra\u017eenje nestalih lica. Ona podsje\u0107a da je upravo Imamovi\u0107 po\u010detkom devedesetih godina promovirao simbol ljiljana kroz tekstove u tada\u0161njim medijima, nakon \u010dega je SDA pokrenula inicijativu za promjenu dotada\u0161njih obilje\u017eja SR BiH.<\/p>\n\n\n\n
Prema njenim rije\u010dima, simbol ljiljana je u ratnim okolnostima dobio potpuno novo zna\u010denje.<\/p>\n\n\n\n
\u201eUmjesto neutralnog historijskog simbola, ljiljan je postao sna\u017eno vezan za rat i tada\u0161nju Armiju RBiH. Zbog toga \u0107e za mnoge ljude uvijek biti simbol tog perioda, a ne srednjovjekovne pro\u0161losti\u201c, navela je Mihaljevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Dodaje da ljiljan, kao simbol prisutan i u hri\u0161\u0107anskoj tradiciji te u heraldici srednjovjekovnih dinastija, treba ostati dio \u0161ireg kulturno-historijskog naslije\u0111a, bez politi\u010dke zloupotrebe.<\/p>\n\n\n\n
Poslanik u Predstavni\u010dkom domu Parlamentarne skup\u0161tine BiH Milorad Koji\u0107 poru\u010dio je da bi svi srpski predstavnici morali jednoglasno odbiti svaku inicijativu koja se ti\u010de vra\u0107anja ratne zastave.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePod tom zastavom su po\u010dinjeni te\u0161ki zlo\u010dini nad Srbima. Povratak takvog simbola samo bi otvorio stare rane i izazvao nove tenzije. Takva inicijativa ne smije do\u0107i ni na dnevni red\u201c, naglasio je Koji\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Reakcije iz Republike Srpske pokazuju da pitanje dr\u017eavnih simbola ostaje jedno od najosjetljivijih politi\u010dkih tema u Bosni i Hercegovini, bez realne \u0161anse za konsenzus u skorijem periodu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ideja o vra\u0107anju zastave Republike Bosne i Hercegovine sa simbolom ljiljana ponovo je otvorila sna\u017ene politi\u010dke i dru\u0161tvene polemike, a iz Republike Srpske sti\u017eu poruke da takva inicijativa nema nikakvu \u0161ansu da bude prihva\u0107ena. Predstavnici institucija i udru\u017eenja iz RS smatraju da je zastava s ljiljanima neraskidivo vezana za ratni period i da kod srpskog […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3737,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-3736","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bih"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3736","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3736"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3736\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3738,"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3736\/revisions\/3738"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3737"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3736"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3736"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bihplus.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3736"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}