Predsjednik SDA i kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović te predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić razmijenili su oštre političke optužbe zbog prijedloga zakona o proporcionalnoj zastupljenosti u javnim institucijama.
Izetbegović je tokom obraćanja u Mostaru kazao da bi usvajanje zakona kojim se osigurava proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih trebalo biti jedan od političkih prioriteta nakon izbora.
Prema njegovom prijedlogu, zakon bi sadržavao i sankcije za institucije i odgovorne osobe koje ga ne provode.
Izetbegović: Imali smo dogovor sa SDP-om i Našom strankom
Izetbegović tvrdi da je prije nekoliko mjeseci postojao dogovor SDA, SDP-a BiH i Naše stranke o podršci zakonskom rješenju, ali da je Ćudić kasnije odustala zbog političkog sukoba sa SDA.
„Prioritet je Zakon o proporcionalnoj zastupljenosti sa sankcijama ako se ne provodi. Imali smo prije nekoliko mjeseci dogovor s Našom strankom i SDP-om da idemo s tim zakonom“, rekao je Izetbegović.
Njegova izjava objavljena je i na službenoj Facebook stranici.
Predsjednik SDA optužio je Ćudić da je povlačenjem podrške „kaznila Bošnjake Hercegovine“, za koje tvrdi da nisu dovoljno zastupljeni u institucijama i strukturama vlasti.
„Bošnjaci su nedovoljno zastupljeni u strukturama vlasti. Mi smo poniženi u ovoj zemlji. Dosta je toga“, kazao je.
U dostavljenoj izjavi nisu navedeni podaci o nacionalnoj strukturi zaposlenih i rukovodilaca u institucijama na koje se tvrdnja odnosi.
Ćudić: Prijedlog zakona je neustavan
Sabina Ćudić odbacila je Izetbegovićeve optužbe i ustvrdila da SDA njeno protivljenje pokušava predstaviti kao izdaju bošnjačkih interesa.
„Nakon što ne dobije potvrdan odgovor za koaliciju, SDA ponovo poseže za pričom o izdaji, kao da će takvim pritiskom nekoga natjerati u svoj politički zagrljaj, koji je privlačan koliko i anakondin“, poručila je Ćudić.
Ona tvrdi da je predloženo zakonsko rješenje neustavno i da je upravo zbog toga SDA ranije povukla prijedlog iz parlamentarne procedure.
Ocjena ustavnosti zakona ne može se zasnivati isključivo na tvrdnjama političkih stranaka. Za vjerodostojnu pravnu procjenu potrebno je analizirati konačan tekst prijedloga, ustavne odredbe, postojeće propise o zapošljavanju i zabrani diskriminacije te praksu nadležnih sudova.
Javno dostupnom pretragom nije pronađen konačan tekst prijedloga niti službena parlamentarna dokumentacija koja bi nedvosmisleno potvrdila njegov trenutni proceduralni status.
Ćudić otvorila pitanje privatizacije
U nastavku odgovora Ćudić je kritikovala višedecenijsku ulogu SDA u vlasti i procesima poslijeratne privatizacije.
Spomenula je nekadašnje industrijske sisteme i preduzeća poput Šipada, Energoinvesta, Fabrike duhana Sarajevo, Unisa, Famosa, Feroelektra, Vranice, Hidrogradnje i Agrokomerca.
Navela je da se sva odgovornost za sudbinu tih kompanija ne može pripisati jednoj stranci, ali da SDA, zbog dugogodišnjeg učešća u vlasti, snosi značajan dio političke odgovornosti.
Takva ocjena predstavlja politički stav Ćudić. Uzroci propadanja ili slabljenja pojedinačnih preduzeća razlikuju se i obuhvataju posljedice rata, privatizaciju, promjene tržišta, upravljačke odluke i postupanje različitih nivoa vlasti.
Kritike zbog zapošljavanja i ranijih obećanja
Ćudić je dovela u pitanje i ranije obećanje SDA o otvaranju 100.000 radnih mjesta, tvrdeći da je stranačka pripadnost često utjecala na zapošljavanje u javnom sektoru.
Osvrnula se i na ranije političke inicijative SDA i DF-a, uključujući najave u vezi s nazivom Republike Srpske, revizijom presude po tužbi BiH protiv Srbije i prikupljanjem potpisa za građansku državu.
Te primjere iskoristila je kako bi Izetbegovića optužila za neispunjena politička obećanja.
Teške optužbe na račun SDA
Predsjednica Naše stranke iznijela je i optužbe o višegodišnjim zloupotrebama u javnim kompanijama, energetskom sektoru, rudnicima i cestogradnji.
„Najveća greška u politici nije reći ‘ne’ SDA ili bilo kome drugom. Najveća greška je pristati na nešto samo zato što vas SDA pokušava ucijeniti“, poručila je Ćudić.
Odgovor je završila zahtjevom da eventualna saradnja sa SDA bude uslovljena obećanjem da neće biti krađe javnog novca.
Optužbe o krađi i zloupotrebama nisu u ovoj izjavi povezane s konkretnim pravosnažnim presudama. Zbog toga ih treba predstavljati kao političke optužbe, a ne kao utvrđene činjenice.
Šta bi zakon trebao urediti?
Izetbegovićev prijedlog, prema dostupnim izjavama, trebao bi osigurati da nacionalna struktura zaposlenih i imenovanih osoba u institucijama odgovara ustavnim pravilima ili relevantnim podacima o stanovništvu.
Za ozbiljnu javnu raspravu potrebno je razjasniti:
- na koje bi se institucije zakon primjenjivao
- prema kojem popisu stanovništva ili drugom kriteriju bi se računala zastupljenost
- kako bi se poštovala prava građana koji se izjašnjavaju kao Ostali ili se nacionalno ne izjašnjavaju
- kakve bi sankcije bile uvedene
- kako bi zakon bio usklađen sa zabranom diskriminacije
- kakav je njegov odnos prema principu zapošljavanja prema stručnosti
Dok konačan tekst ne bude javno dostupan, nije moguće pouzdano ocijeniti njegov sadržaj, ustavnost niti praktične posljedice.
